Pišu: Shenida Bilalli i Željka Stiplšek
– ‘Ovaj grad je pružio šansu nama Albancima i mi smo Zagrebu uzvratili ljubavlju i pažnjom i ulaganjem. Sretan sam zbog toga’- rekao je dr. Redžepi
Prvi put u povijesti Albanaca Grada Zagreba, u Novinarskom je domu 18. svibnja 2022., u organizaciji Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Zagreba, javnosti predstavljena vrlo značajna knjiga “Albanci u Zagrebu – prvi dio” dr. sc. Filipa Škiljana, autora brojnih knjiga. Monografija je objavljena na inicijativu dr. Gezima Redžepija i magistre ekonomije Melite Orešković .
U punoj dvorani, osim ljubitelja knjiga i povijesti bili su i predstavnici Vlade RH, Ljiljana Klašnja, voditeljica odjela za nacionalne manjine Grada Zagreba, predstavnici veleposlanstava Albanije, Kosova i veleposlanik Sjeverne Makedonije Milaim Fetai u RH, Zorica Velinovska, članica Savjeta za nacionalne manjine RH, mnogi predstavnici udruga i članovi najstarijih albanskih obitelji iz Zagreba. Ovaj kultni događaj obogaćen je i nastupom mladog talentiranog gitarista Nikole Delerue koji je izveo dvije skladbe na gitari.
Predstavljanje knjige je vodio mladi novinar – Emirat Asipi, ujedno i vijećnik Vijeća Albanske nacionalne manjine Grada Zagreba.
O knjizi su govorili inicijatori, autor i recenzenti knjige, dr. prof. Zenun Skenderi i Lazer Lumezi, poznati umjetnik nakita iz Zagreba.
Sudionicima skupa obratio se autor knjige dr. sc. Filip Škiljan i upoznao prisutne kako je prikupljao građu i priče zagrebačkih Albanaca, među kojima su obitelji zanatlija, umjetnika, sportaša, liječnika, novinara, režisera, pekara, slastičara i filigranista. Izložio je da su mu pomogle albanske udruge, među kojima se istaknuo časopis Ilira koji ima najviše podataka.
Knjiga, „Albanci u Zagrebu – prvi dio“ ima 300 stranica i podijeljena je na 4 dijela, bavi se migracijom Albanaca, najstarijih obitelji, osnivanjem udruga i uspješnim pojedincima i albanskim braniteljima. Autor, nažalost, nije uspio navesti statističke podatke koliko je Albanaca u Zagrebu po zadnjem popisu stanovništva 2021., jer ih nije dobio.
U svom izlaganju dr. sc. Filip Škiljan rekao je da je migracija Albanaca u Zagreb počela početkom 19. stoljeća, no u 20. stoljeću i zadnjih 70 godina ona se intenzivirala zbog političkih, ekonomskih i ratnih sukoba i boljeg života.
Velik broj Albanaca u Zagreb je došao tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, najviše filigranske obitelji koje su masovno dolazile sa svojim najbližima. Razgovarao je s mnogim zlatarima, filigranistima, pekarima i slastičarima, kojih je prije bilo mnogo više, no sad ih je sve manje jer filigranski zanat izumire – oni su generacijama ljubomorno čuvali i prenosili tradiciju, običaje.
Prvi Albanac u Zagrebu je došao 1907. godine, zvao se Džabir Zyberi, podrijetlom iz Zapadne Makedonije, radio je u bosanskoj kavani, a poslije tu je kavanu preuzeo i postao vlasnik u Kačićevoj ulici. Bio je poznat po napitcima, bozi, salepu i jako ukusnim slatkišima. No, slastičari iz Zagreba postali su zavidni zbog konkurencije i tražili su da ga se istjera iz Zagreba… no njegovi konzumenti nisu dopustili da se Džabir Zyberi protjera iz Zagreba.
Nakon Džabira došle su ostale albanske obitelji, na početku slastičari su sami dolazili, zatim pekari, te filigranisti sa svojim obiteljima. Prva obitelj koja je došla u Zagreb je obitelj Misini, Sulejmani 1932., Bashota 1927., Aliti, Ali, Kolveshi, Rexhepi 1948., Daka… 1958.
Dr. sc. Gzim Redžepi, predsjednik Vijeća Albanske nacionalne manjine Grada Zagreba, naveo je da je jako ponosan što je ova knjiga izišla, u kojoj su s poštivanjem predstavljeni Albanci koji su došli na ove prostore ranijih stoljeća. Oni su uspjeli sačuvati običaje, tradiciju, a pomogli su Gradu Zagrebu da bude bolji, moderniji, prateći trendove i ulaganjem u njegov gospodarski razvitak
‘Oni koji su dolazili među prvima, zasigurno im nije bilo lako’, rekao je dr. Redžepi. ‘Nisu poznavali grad, običaje, jezik, no uspješno su se integrirali. Albanci su dobri platiše poreza Grada Zagreba, također paze na ugled grada, proizvoda, ulažu u dućane, restorane… Mnogi su studirali… i kao dobrovoljci branili su Hrvatsku. Branili su je i prije i bili dio Hrvatskog proljeća, a mnogi su tada i završili u zatvorima 70. godina. Danas u Zagrebu živi velik broj obrazovanih mladih Albanaca, među kojima su mnogi liječnici, novinari, arhitekti i mnoge druge profesije koje su u svim hrvatskim institucijama’ – rekao je dr. Redžepi.
‘Ovaj grad je pružio šansu nama Albancima i mi smo Zagrebu uzvratili ljubavlju i pažnjom i ulaganjem. Sretan sam zbog toga’ – rekao je poznati zagrebački pulmolog dr. Gezim Redžepi, sin poznatog slastičara, vlasnika Slastičarnice Zagreb, u Masarykovoj 4, koja je otvorena davne 1950. godine, poznata po dobrim slasticama i velikim tortama za vrijeme Univerzijade u Zagrebu 1987. godine.
Zagreb – njegove ulice i spomenici – žive tisućljeće. Ipak, svoju najveću vrijednost on mjeri trenutkom koji nam poklanja, ljepotom i osobnošću koje dijeli s nama. I on nam pruža radost, prijateljstvo… čije su ga vrijednosti uvrstile u popis europskih umjetničkih gradova po mnogo čemu.
I svi sudionici u ovoj knjizi dio su Zagreba, njegove povijesti i ove značajne knjige, koja će poslužiti mnogim studijama i biti vodič Albancima u suvremenom Zagrebu, a koji se na najbolji način primiče zapadnoeuropskoj tradiciji, uz posebnu pažnju odabira osoba iz naše zajednice po kvaliteti proizvoda, kreaciji njihovih specijaliteta, kava, slastica, pića… koje Zagrepčani sa zadovoljstvom guštaju i vole…
