Arheološki park Ulpiana u Prištini

Ulpiana, drevni rimski grad smješten na Kosovu, jedno je od najvažnijih arheoloških nalazišta u regiji. Nalazi se samo 12 kilometara jugoistočno od Prištine, ima bogatu povijest koja seže u rano antičko doba.

Prema arheološkim izvorima, Ulpiana je bila naseljena još u kamenom dobu, a procvat je doživjela u razdoblju rimske vladavine. Arheološki park Ulpiana osnovan je 2016. godine i sadrži brojne povijesne objekte, uključujući rimske javne kupelji, paleokršćansku baziliku i druge tragove antike, koji se prostiru na  161 hektaru  u Gračanici.

Ulpiana je pravo povijesno blago i svjedočanstvo drevnog života na Kosovu. Park nudi jedinstvenu priliku da doznate više o povijesti i drevnoj kulturi ovog dijela svijeta.

U bogatoj riznici Ulpiane brojni su i raznoliki arheološki nalazi. Jedno od najvažnijih otkrića je dardansko groblje koje pruža uvid u život i smrt u predrimsko doba. Pronađena je keramika prve željezne faze i ornamenti iz 4. st. nove ere, koji svjedoče o ranodardanskom naselju na kojem je izgrađena Ulpiana. Sredinom II. stoljeća Ulpiana je dosegnula vrhunac gospodarskog i kulturnog razvoja, postavši važno političko, gospodarsko, kulturno i vjersko središte. U tom razdoblju Ulpiana dobiva epitet “Municipii splendissimii Ulpianae” i postaje biskupsko sjedište.

Iskopavanjem otkriven je i trijem s obrtničkim radnjama, što ukazuje na razvijeno gradsko gospodarstvo. Otkriveni su kosturi, muški i ženski, posebno su intrigantni zbog rana koje su zadobili, što može pružiti informacije o načinu života i sukobima u to doba. Drugi važan nalaz je zlatni privjesak oko vrata, koji svjedoči o visokom stupnju izrade i bogatstvu stanovnika Ulpiane.

Nađeni su i važni  različiti novčići, koji pokazuju trgovačke kontakte i kulturni utjecaj Ulpiane u regiji. Posuda s uljem koja se koristila za sprovode i boca s uljem, također su važni za razumijevanje vjerskih obreda i vjerovanja tog doba.

Mozaici otkriveni u utvrđenoj bazilici i krstionici

svjedoče o umjetnosti i arhitekturi paleokršćanskog razdoblja, dok sjeverna nekropola govori o pogrebnim običajima zajednice. Ovi nalazi,  s drugim strukturama, kao što su poganski hram, rimska utvrda i fragmenti artefakata, pomažu u stvaranju cjelovite slike života u Ulpiani i njezine važnosti u povijesti Balkana.