Piše: Shkruan/ Kujtim Morina

Kazalište „Teuta“ Kluba Albanskih žena Hrvatske, izvela je predstavu o velikoj ilirskoj vladarici – „Povratak kraljice Teute“. Premijerno je izvedena 16.11.2020. u Zagrebačkom kazalištu lutaka u režiji Shenide Bilalli.

Predstava je prikazana online u povodu 16 godina osnutka Kluba Albanskih žena Hrvatske „Kraljica Teuta“ – i na tradicionalnim Danima kraljice Teute, koje financira Savjet za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske.

Priča duga 23. stoljeća, zahvaljujući redateljici i scenaristici Shenidi Bilalli i njezinom dramskom i dokumentarističkom radu u ovoj predstavi, otkrila je novu istinu o Teuti, napominjući:

• O kraljici Teuti, poznata je samo jedna priča koju su napisali Rimljani. Kako je Teuta, bila „piratkinja – nemoralna žena“, javlja se kontradiktornost između priče o vladarici koja je naslijedila Iliriju nakon smrti svoga supruga kralja Agrona, kojeg je ubio njegov vojskovođa Demeter Hvaranin, kako bi se domogao kraljevine Ilirije, i povijesne stvarnosti.

O životu kraljice Teute i njezinoj vladavini, scenaristica predstave Shenida Bilalli, tijekom dugogodišnjeg istraživanja naišla je na puno nejasnoća između rimske priče i legende koju albanski narod prenosi stoljećima, te navodi:

– Albanci sjećanje na Teutu čuvaju kao legendu o prelijepoj kraljici, koja je bila politička žrtva velesila i stoljećima oživljavaju njezino ime, nazivajući svoje kćeri Teuta, koja je bila moćna kraljica, dok  su Rimljani prenosili priču da su Iliri bili pirati! Ta kontradiktornost bila je povod za ovu predstavu u Zagrebu je pokazuje pravi uzrok rata između Rima I Ilirije, zato je  je Teuta  tražila od Grčke  i Rima  porez na brodski promet u Iliriji.

Sadržaj  predstave  temelji se na  povijesnoj dokumentaciji, a scene su pažljivo odabrane, ilustrirane događajima prije 23 stoljeća.

Radnja se događala u 3. stoljeću prije Krista, kada je Teuta, dovela kraljevstvo do velikih pobjeda i širenja duž jadranske obale, od Visa sve do Epira. To se nije svidjelo Rimu i objavili su rat Teuti i Ilirima.

U drami „Povratak Kraljice Teute“ sudjelovalo je 16 najpoznatijih hrvatskih kazališnih  glumaca iz HNK, poznate balerine i članice plesne grupe Ilirke. Tkođer sudjeluju tri Teute, koje  nas vode kroz vrijeme /mlada Teuta, Teuta plesačica i prava Teuta, koja se pojavljuje nakon 23 stoljeća/.

Poznata hrvatska dramaturginja HNK i ove drame –  Sanja Ivić, navodi da je teško oživotvoriti jednu legendu,  a ne  ući u njezino preuveličavanje:

– Ova se predstava našla na pola puta dokumentarizma i nekih igranih scena, koje su se pretvorile iz povijesnih dokumenata koje smo posjedovali i našli neku mjeru.

Kroz nepoznati svijet Ilira vodi nas rimski narator, zatim ilirski vojskovođa Demeter, plesna grupa Ilirke, 5  balerina  i 5 rimskih vojnika s glasonošom i bubnjarom. I to, uz nježne zvuke frule, poznatog ilirskog glazbenog instrumenta, s albanskom kompozicijom „Baresha“ – u izvedbi  Shaqira Hotia, koji nam u predstavi otkrivaju nepoznate detalje iz života ilirske kraljice Teute.

Dramski likovi, smješteni su nakon smrti kralja Agrona, koje upoznajemo kroz politički zaplet Rima, Grka i Ilira, te  kroz ljubavni odnos ilirske kraljice Teute i  njenog moćnog  vojskovođe Grka, Demetra Hvaranina, koji se bori jer želi zavladati  morima Jadrana i Jona.

-U ilirskoj tragediji dramatično se izmjenjuju  sukobi između Demetra i mlade Teute zbog ljubavi, prijevare, izdaje i prestiža vlasti. U monolozima Demeter otkriva svoje skrivene tajne, velike ambicije kako osvojiti Iliriju i Teutu.

-Sukob između Teute i Demetra predstavi daju napetost,  pogotovo kad se Teuta bori za Iliriju i suprotstavlja snažnom Rimu, ne znajući da je njezin najveći neprijatelj – čovjek kojeg voli.

Kulminacija drame nastaje  nakon izdaje  ilirskih borca u Epiru od zapovjednika ilirske mornarice Dimitrija (Demetriusa) u korist  Rima i Grčke. Teuta je bila prisiljena na predaju kraljevine ILIRIJE.

Krahu kraljice Teute pridonio je njezin vojskovođa Demeter, koji  na kraju  shvaća da je volio Teutu i pokušava ju spasiti od rimskih legija, koji su se željeli osvetiti i silovati ju. No,  ona mu ne prašta  izdaju, ostavlja ga i – bacila se niz stijene Risana, kako ne bi pala Rimljanima u ruke. Demeter ostaje sam i svi ga preziru.

Predstava traje 45 minuta, puna je  emocija i sastavljena je od narativnih  igranih, plesnih dijelova. U ulozi naratora je poznati glumac, prvak HNK – Dragan Despot.

– Kao rimski narator iznosim bitne povijesne činjenice kraljice  Teute i njezinog kraljevanja:  – Prihvatio sam tu ulogu na nagovor moje prijateljice Shenide Bilalli i kolegice sa studija s Akademije za kazalište, film i tv, s kojom sam i prije  surađivao. Čast mi je igrati u ovoj drami.

Drama „Povratak kraljice Teute“  posvećena je  ženama, koje prolaze težak put kao samohrane majke, na kraju s porukom mladima koji napuštaju države stare Ilirije…

U završnoj sceni –  monologu kraljice Teute, koja se  vraća  nakon 23 stoljeća, otkriva se prava istina njenog smaknuća.

– Barbara Vicković je  kazalište  Vidra

Kraljicu Teutu uprizorila je poznata hrvatska glumica Barbara Vicković iz kazališta Vidra, koja je rekla:

• Izuzetna mi je čast da sam dobila ovu ulogu od gospođe Bilalli i da mogu uprizoriti staru Teutu koja se vraća nakon 23 stoljeća, i apelira mladima da ne odlaze s područja starih Ilira.

Veliku pozornost gledatelja  privukla  je poznata mlada, lijepa  i vrlo atraktivna balerina klasičnog i modernog plesa Karolina Šuša, voditeljica plesne grupe Ilirke, koja je izvela performansu kraljica Teuta u III čina.

• Grupa Ilirke dio su Kluba albanskih žena Hrvatske „Kraljice Teute“. Dugi niz godina radimo predstavu Teutu, a meni pripada ta čast da sam Teuta. Ovo je dugogodišnja lijepa i vrlo kvalitetna suradnja, u trajanju od 15 godina uz veliku podršku redateljice i koreografkinje Shenide Bilalli, koja puno pomaže mladim ljudima.

Plesne scene s izuzetnom maštovitom i nježnom kostimografijom podijeljene su u 4 boje. Bijela predstavlja  nevinost Teute,  plava njezinu  slobodu, crvena –  ratobornost, i roza – nježnost i ljubav  i ujedno i duševno stanje Teute i njezinog naroda. Posebno je bio dojmljiv  glazbeni igrokaz „Teuta ratnica“ u kojoj dominira snaga, metal, crvena i zlatna boja, kao simbol rata, ljubavi i  kraljevstva.

– Crvena boja  je i simbol naše, albanske  zastave, koja  je gušena u krvi – navela je koreografkinja Shenidu Bilalli – i zato sam je koristila u scenskoj izvedbi, pokazujući emocije, strast, borbu, praćenom glazbom „Carmina Burana – Fortuna imperatrix mundi“.

Sve su performanse bile izuzetno lijepe, ali najljepša koreografija je u zadnjoj sceni, s tužnim krajem „Prevarene kraljice“, kada gledatelji uvijek zaplaču.

Značajnu ulogu u drami imao je  Demeter Hvaranin, Grk, vojskovođa Ilira, koji je izdao kraljicu Teutu, a glumi ga poznati hrvatski glumac HNK – Ivan Colarić,  koji kaže:

– Pojavljujem se u nekoliko dijaloških scena. Demeter je lukav vojskovođa, koji je ponosan što je ubio kralja Agrona, veliki zavodnik i osvajač kraljice Teute, i na kraju  zaljubljeni vojskovođa koji ne može kontrolirati osjećaje prema Teuti. U zadnjoj sceni Demeter je  izdajnik koji  je ostao sam i preziru ga Teuta i Iliri.

Mladu Teutu glumi – Vini Jurčić, koja je na početku ljubavne idile, mlada kraljica Teuta koja razmišlja više kao zaljubljena žena, a manje kao kraljica, i bori se između ljubavi i vlasti, kako bi učvrstila vlast, obranila se od  Rima, tražila je  savezništvo s Demetrom, što je kasnije uništilo njezin  život  i kraljevinu Iliriju.

• Na kraju ove tragedije Teuta shvaća da ju je njezina velika ljubav i čovjek kojeg je voljela – izdao, prevario i nanio veliku bol, kao ženi i kraljici. Ali, bilo je kasno.

– Drama završava  tužno, ali otvara vrata  povjesničarima i  istraživačima da  traže istinu o Teuti i zemlji Iliriji, koja je izbrisana iz povijesti, iako svakim danom niču nova arheološka nalazišta gdje je živjela Teuta i civilizacija Ilira, o kojima se stoljećima šutjelo. Rimljani su  kraljicu Teutu proglasili „nemoralnom ženom – piratkinjom“, a upravo ova predstava pokazuje da postoji i druga strane priče i da se povijest ponavlja u odnosu na neposlušne žene koje na kraju etiketiraju, ponizuju, obezvređuju i siluju, kao i Teutu… Kroz povijest albanskog naroda, sudbina Teute nekoliko puta ponovila se nad albanskim ženama… lijepo je vidjeti sudbinu teute