Hrvatska podržava Kosovo ka evropskim integracijama i članstvu u EU
Razgovor vodila: Shenida Bilalli
Danijela Barišić, krajem kolovoza 2019. g. stupila je na dužnost veleposlanice RH u Prištini. Prije dolaska na Kosovo obnašala je funkciju veleposlanice RH u Makedoniji. U Uredu predsjednika RH radila je od 1995. g., gdje je od 2001. do kraja 2008. g. bila pročelnica Odjela za odnose s javnošću nakon čega je imenovana za veleposlanicu RH u Bugarskoj. Od 2012. do odlaska na mjesto veleposlanice RH u Makedoniji, bila je glasnogovornica Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH.
Rođena u Šibeniku, odrasla je i školovala se u Splitu. Kako se osjeća u svijetu diplomacije te ulozi veleposlanice otkriva u ekskluzivnom intervju časopisa Iliria.
Iliria: Gospođo Barišić kako ste se odlučili za diplomaciju. Je li diplomacija za žene ?
Diplomacija je zapravo bila prirodan slijed događaja nakon trinaest godina rada u Uredu predsjednika Republike Hrvatske, a posebno u razdoblju od 2001 do 2008 kada sam, kao pročelnica odjela za informiranje, drugim riječima glasnogovornica, imala priliku sudjelovati na brojnim vanjskopolitičkim bilateralnim i multilateralnim sastancima i događanjima. Bilo je to neprocjenjivo iskustvo tijekom kojeg sam imala priliku iz prve ruke upoznati se s visokim dužnosnicima osobno, ali i s funkcioniranjem međunarodnih regionalnih i multilateralnih organizacija te s diplomacijom općenito. Jednako tako, to je bilo i razdoblje ostvarivanja strateških ciljeva Hrvatske, pristupanja NATO-u i EU, te vrijeme kada smo kao nestalna članica predsjedali Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda. Izuzetno sam ponosna da sam imala priliku i osobno biti dijelom važnih procesa, što je neprocjenjivo iskustvo koje mi je kasnije pomoglo u obnašanju veleposlaničkih dužnosti. I na kraju – smatram da je diplomacija poziv bez obzira radi li se o ženi ili muškarcu. Iako, s obzirom da je diplomacija profesija s jako dugom tradicijom, rekla bih da je stvorena, ili stvarana, u vrijeme kada je to zaista bio muški posao, stoga i dan danas postoje neki trenuci kada kao žena trebam uložiti više napora i upornosti kako bi se uspješno savladali izazovi.
Iliria: Pune tri godine veleposlanica ste Hrvatske na Kosovu, koje je Vaše iskustvo s Kosovom, Prištinom, ljudima, tradicijom, načinom života, mentalitetom i suradnjom ?
Danijela Barišić: Ovo mi je treći veleposlanički mandat, a i u prethodna dva sam bila u državama jugoistočne Europe, pa mi nije stran ni mentalitet ni tradicija, bez obzira što svaka zemlja ima svoje specifičnosti. Kao hrvatska veleposlanica na Kosovu, osjećam zaista prijateljski pristup na svim razinama, od običnih ljudi do svih razina vlasti. Vjerujem da građani Kosova vide i osjećaju da Hrvatska podupire njihove euroatlantske aspiracije pa se takav pristup „prelijeva“ i na svakodnevni život. U samo nekoliko mjeseci prošle godine Kosovo su posjetili hrvatski Predsjednik, Premijer te ministri vanjskih poslova i obrane. Osim toga, dosta je Kosovara koji sezonski ili na dulje dolaze raditi u Hrvatsku, više od 13 tisuća Albanaca živi u Hrvatskoj što također stvara izvrsne preduvjete, kako za suradnju između dviju zemalja, tako i za odnose između dvaju naroda. Osim toga, u Janjevu i Letnici već sedam stoljeća žive Hrvati, kao najstarija hrvatska dijaspora. Na žalost, u posljednjih trideset godina, zbog objektivnih okolnosti (progon Miloševićevog režima, rat u Hrvatskoj, a na kraju i na Kosovu), danas ih je ostalo vrlo malo tek oko 150, ostali žive u Hrvatskoj. Sve to pridonosi jako dobrim odnosima i odličnoj suradnji.
Iliria: Odnosi Kosova i Hrvatske, vrlo su dobri, stoljetni počevši teritorijalno od ilirske kraljice Teute koju albanski narod veliča svojom i kraljicom svojih predaka Ilira. Kraljica Teuta, rođena je u Skadru, a vladala je srednjodalmatinskim otocima i na Šolti. Zašto Šoltani svoj otok nazivaju – otokom kraljice Teute?
Danijela Barišić: Legenda kaže da je kraljica Teuta imala svoju utvrdu na južnoj obali Šolte, poviše uvale Senjska. Dok sam se kao dijete igrala na Šolti, (naime moj pokojni otac je Šoltanin) jedno od najdražih mjesta za igru nam je bio „dvorac kraljice Teute“ odnosno ostaci utvrde. Tada nam se činilo da smo dio bajke u kojoj glavnu ulogu ima kraljica i njen dvorac.
Iliria: Rođeni ste u Šibeniku i proveli ste na djetinjstvo na šibenskoj Gorici u neposrednoj blizini katedrale Sv. Jakova, no taj grad je primjer najranije suradnje Hrvatske i albanskog naroda još u 15. st. Malo se zna da je jedan od graditelja katedrale poznati albanski skulptor Andrej Alleshi koji je sa Jurijem Dalmatincem?
Danijela Barišić: Rođena sam u Šibeniku i većinu svoje prve četiri godine života sam provela kod bake i djeda s mamine strane koji su živjeli u Šibeniku. U to vrijeme nije bilo jaslica, pa je bilo prirodno da sam kod bake i djeda prije nego krenem u vrtić u Splitu gdje sam živjela s roditeljima.
U svakom slučaju, baka i djed su živjeli na Gorici, a prozori njihova stana gledali su na katedralu Sv. Jakova i šibenski zaljev. O Jurju Dalmatincu i Andriji Aleshiju učili smo u školi, ali tada, naravno, još nisam znala da će moj životni poziv biti diplomacija i da ću kroz svoj poziv imati prilike otkriti povijesne veze između hrvatskog i albanskog naroda.
Iliria: Hrvatska je među prvim zemljama koje su priznale neovisnost Kosova? Bilateralni odnosi su prijateljski, kao i regionalna suradnja na svim poljima. Koja je uloga Hrvatske u procesu evropskih integracija u suradnji dviju zemalja?
Danijela Barišić: Stabilnost i sigurnost jugoistoka Europe je ključni interes Hrvatske, drugim riječima, izuzetno je važno imati sigurno i stabilno susjedstvo za gospodarski prosperitet, a s obzirom da je Hrvatska kao najmlađa EU država članica kroz proces pristupanja prikupila ogromno iskustvo, sa zadovoljstvom to naše iskustvo u izgradnji administrativnih kapaciteta, reformi u brojnim područjima, prenosimo i na države zapadnog Balkana, što naravno uključuje i Kosovo. Tako smo na Kosovu, do sada implementirali više od 200 projekata na raznim područjima, a trenutno hrvatski stručnjaci rade u dva izuzetno važna područja – pravosuđu te gospodarstvu.
Iliria: Hrvatska permanentno podržava put Kosova ka evropskim i NATO integracijama i Partnerstvu za mir.? Mislite li da je danas Kosovo spremno i da je ispunilo sve uvjete za kandidaturu u EU?
Danijela Barišić: Svaka zemlja individualno procjenjuje i odlučuje u kojem će trenutku uputiti zahtjev za članstvo u Europskoj uniji pri čemu je vrlo važno konzultirati se s partnerima, odnosno drugim državama članicama, kako bi se dobila podrška i potpora za cijeli proces, odnosno kreirale pozitivne okolnosti za neometano odvijanje procesa u pozitivnom smjeru.
Iliria: Tijekom ruske agresije u Ukrajini, Hrvatska je zahvalila Kosovu što je na istoj strani EU i SAD, i Hrvatske koje su uvele sankcije Rusiji. Jeli riječ o bezbjednosti i obrambenim pitanjima na Balkanu?
Danijela Barišić: Agresija Rusije na Ukrajinu nepovratno je promijenila geopolitičku sliku Europe i svijeta, a međunarodni poredak stvoren nakon 2. s.r. više ne postoji. Puno puta se do sada potvrdilo da ova regija, odnosno Balkan, može predstavljati izvor nestabilnosti, odnosno da Rusiji može predstavljati prostor za kreiranje nestabilnosti i zato je izuzetno važno što se Kosovo odmah i u potpunosti pridružilo demokratskim državama EU i NATO te uvelo sankcije i primilo novinare iz Ukrajine i na tome smo zahvalni Kosovu.
Iliria: Na Kosovu su prisutni Hrvatski vojnici, u okviru Kfora. Vlada Hrvatske donijela je odluka o sudjelovanju oružanih snaga ,Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu? Na što srbija Srbiji nije bilo drago?
Danijela Barišić: Prvi kontingent hrvatske vojske upućen je u Misiju KFOR na temelju odluke Hrvatskog sabora još u srpnju 2008. Tada je upućeno 20 vojnika, a danas u 38. kontingentu hrvatske vojske u Misiji KFOR-a sudjeluje oko 150 pripadnika HV-a. Hrvatski nacionalni interes je stabilnost i sigurnost regije, a Hrvatska je članica NATO Saveza te i kroz misije pridonosi miru, stabilnosti i sigurnosti u regiji. Stabilnost i sigurnost trebala bi biti u interesu svih zemalja regije jer svima koristi stoga ne vidim razloge za nezadovoljstvo ili prigovor.
Iliria: Hrvatska i Kosovo imaju odlične političke odnose, snažniju ekonomsku suradnju, potpisani su mnogi ugovori o suradnji u pravosuđu, gospodarstvu, ekonomiji kulturi ? Hrvatska do sada nije ukinula vize za Kosovare. Zašto?
Danijela Barišić: Hrvatska je država članica EU te je u procesu je pristupanja Schengenskom prostoru, a samim time je dio zajedničke vizne politike EU.
Međutim, Hrvatska se kontinuirano zalaže za viznu liberalizaciju, odnosno ukidanje viza za državljane Kosova, međutim o tome konsenzusom odlučuje svih 27 članica EU. Pozitivan signal je sasvim sigurno i najava Češke, kao predsjedavajuće EU, stavljanje ove teme – vizne liberalizacije za Kosovo na dnevni red, te vjerujem da će u dogledno vrijeme biti donesena pozitivna odluka.
Iliria: Europska unija nije liberalizirala vizni režim s Kosovom nakon samita EU-zapadni Balkan ? Zemlje zapadnog Balkana, razočarane su , Ukrajina, koja je u ratu i Moldavija dobile su kandidacijski status prije država zapadnog Balkana. ?
Danijela Barišić: Ruska agresija na Ukrajinu, kako sam već rekla, u potpunosti je promijenila geopolitičku sliku Europe i svijeta, drugim riječima, nastupile su sasvim drugačije okolnosti. Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, vjerujem da znate da je Hrvatska čvrsto zagovarala dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini te vizne liberalizacije za Kosovo, upravo imajući u vidu te promijenjene okolnosti te imajući u vidu potrebu snažnije otvaranje europske perspektive. Kad je riječ od četiri druge države ZB, da podsjetim – Albanija i Sjeverna Makedonija su nakon niza godina u lipnju otvorile pregovore s EU, a Crna Gora i Srbija pregovaraju, zato je Hrvatska zagovarala pomak u odnosima s BiH i Kosovom, ali za to je potreban konsenzus svih 27 država članica. Osim toga, iz hrvatskog iskustva znamo, da je pregovarački proces dug i zahtjevan, što znači da, ukoliko neka zemlja transparentno i sustavno provodi reforme svoj put može ubrzati. Ali, jednako tako iz hrvatskog iskustva, proces pregovaranja je transformativni proces te proces izgradnje državnih institucija koji najviše koristi građanima zemlje koja pregovara, naravno, ukoliko ima političku elitu koja put u članstvo u EU vidi kao priliku da vlastitim građanima osigura gospodarski i demokratski prosperitet.
Iliria: Veliki broj Kosovara traži izlaz sa Kosova i odlazak u treće zemlje, zna li se približno brojka zahtijeva za vizu?
Danijela Barišić: Nemam podatke koliko Kosovara ukupno traži vizu za odlazak, ali Hrvatska je ove godine izdala oko 4 000 radnih dozvola za kosovske državljane, stoga se može pretpostaviti da su zatražili vizu za ulazak u Hrvatsku. Napominjem, da je viza potrebna i za kratkotrajne posjete (turizam, kultura, zdravstvo,…) a otprilike 3000 kosovskih državljana zatražilo je vize i za te svrhe u 2022. g.
Iliria: U Zagrebu 2020 Donesen je Zaključak o jačanju suradnje sa zemljama zapadnog Balkana u području migracija i sigurnosti. Kakva je suradnja sa Kosovom i da li je smanjen broj kosovskih i albanskih migranata u Hrvatsku?
Danijela Barišić: U tom se dokumentu radi o sprečavanju nezakonitih migracija, borbi protiv krijumčarenja migranata te sigurnosti granica. To je jedan u nizu dokumenata koje je donijela EU nakon izbijanja migrantske krize u ljeto 2015. g.
Koliko je meni poznato Kosovo, kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana, surađuje kada je u pitanju nezakonita migracija. Također, nemam podatke o tome ima li uopće nezakonitih albanskih i kosovskih migranata u Hrvatskoj. Međutim, još 2013. g. između Hrvatske i Kosova potpisan je sporazum o readmisiji, odnosno sporazum o predaji i prihvatu osoba kojih je ulazak ili boravak nezakonit.
Iliria: Suradnja u prometu i infrastrukturi Hrvatske i Kosova, sve je jača, vidljiva i velika prisutnost hrvatskog biznisa i kompanija na Kosovu. Koliko je kosovska ekonomska suradnja i proizvođača prisutna u Hrvatskoj?
Danijela Barišić: Gledajući statističke podatke Državnog zavoda za statistiku RH, vidljiv je disbalans, odnosno u 2021. g. Hrvatska je na Kosovo izvezla robe u vrijednosti od 112 milijuna Eura, a uvezla je robe u vrijednosti od 6,5 milijuna Eura, stoga smatram da se odgovor nameće sam po sebi.
Iliria: Gospodarska suradnja, posebice u području zračnog i željezničkog prometa te infrastrukture, je sve bolja, međutim i danas ne funkcionira zračna linija Zagreb Priština. Zašto?
Danijela Barišić: U pravu ste, na žalost zračna linija, unatoč pokušaju uspostave linija dviju privatnih kompanija, u prosincu prošle godine nije zaživjela. Kada se radi o privatnim kompanijama, one same znaju postoji li interes i isplativost, stoga bi možda trebalo pitanje uputiti njima.
Iliria: Hrvatski zavod za zapošljavanje surađuje s partnerima iz zemalja članica Europske unije i ostalim zemalja. Koliki je broj Albanci u Hrvatskoj sezonaca i koje pretežno poslove rade..?
Danijela Barišić: Kako sam već kazala, Hrvatska je izdala oko 4 000 radnih dozvola za državljane Kosova i većinom se radi o djelatnicima u turizmu, a činjenica je da Hrvatskoj nedostaje radne snage baš u turizmu, stoga smo u traženju radne snage i okrenuti zemljama u okruženju, a samim time i prema Kosovu.
Iliria: Ministarstva socijalne skrbi u zemljama zapadnog Balkana potpisali su koordinaciju socijalne sigurnosti, kako bi građani u zemljama gdje borave ili rade ostvarili mirovinska i zdravstvena prava. Sto je sa Kosovom i ranije stečenim radnim stažom ?
Danijela Barišić: Nije mi poznata informacija o koordinaciji socijalne sigurnosti između zemalja Zapadnog Balkana, ali svakako, ona može unaprijediti suradnju između različitih institucija, ali najviše će donijeti koristi građanima tih država.
Hrvatska sa pojedinim zemljama zapadnog Balkana ima bilateralne sporazume, a nedavno je pokrenula postupak za sklapanju Ugovora o socijalnoj sigurnosti između Republike Hrvatske i Republike Kosova. Tim ugovorom uredit će se međusobni odnosi na području socijalne sigurnosti što uključuje prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Izuzetno mi je drago što je pokrenut postupak s obzirom da sam imala prilike čuti o preprekama vezanim uz priznanje radnog staža, najčešće Hrvata koji su živjeli i radili na Kosovu (u tada još autonomnoj pokrajini), a danas žive u Hrvatskoj i nemaju priznat radni staž ostvaren na Kosovu.
Iliria: Što se događa hrvatskom zajednicom i Hrvatima koje žive na Kosovu. Kako pomoći da ostanu u Janjevu gdje su stoljećima čuvali svoje nacionalne osjećaje, jezik, vjeru i hrvatsku baštinu. Ostao je jako mali broj Hrvata. Koji je razlog?
Danijela Barišić: Na žalost, od 8 000 Hrvata koji su prije rata živjeli na Kosovu, uglavnom u Janjevu i Letnici, danas ih je ostalo samo oko 160 u Janjevu i 20 u Letnici. Hrvati su iseljavali u nekoliko valova, prvi je započeo dolaskom Miloševića na vlast i represijom njegovog režima, a kad je počela srbijanska agresija na Hrvatsku 1991, Vojislav Šešelj počeo je sa zastrašivanjem i progonom Hrvata (u Vojvodini) a i na Kosovu, zatim u vrijeme NATO intervencije, kada su također srbijanske snage na Kosovu protjerivale nesrpsko stanovništvo. Također, s obzirom na veliku nezaposlenost, socijalnu nesigurnost, pripadnici hrvatske zajednice odlučili su se za odlazak.
Ova mala hrvatska zajednica danas se suočava s drugom vrstom problema jako lošom infrastrukturom u dijelu Janjeva u kojem žive Hrvati. Odnosno, nestanci struje čim pada kiša ili puše vjetar, nestanak vode tijekom ljeta, loše ceste koje vode prema crkvi. Sve to je u nadležnosti lokalnih vlasti koje na žalost još uvijek nisu reagirale, bez obzira na brojne izjave visokih kosovskih dužnosnika i Vlade. Međutim, nakon posjeta hrvatskog premijera i predsjednika popravila se situacija vezana uz sigurnost. Naime, povećan je broj policijskih patrola, a pravosudni sustav je pokazao funkcionalnost kada je riječ o privođenju i osudi huligana i maloljetničkih bandi koje su krale i razbijale imovinu, uglavnom starijih pripadnika hrvatske zajednice koja se zbog toga osjećala nesigurno i napušteno. Međutim, kako sam i kazala, reagirali su kosovski ministri te zahvaljujem ministru unutarnjih poslova Svecli te premijeru Kurtiju, ali i ministru Mehaju te ostalima.
Iliria: Udruga albanskih žena Hrvatske Kraljica Teuta iz Zagreba realizirala je projekt i nastoji održati simpozij o Andrej Aleshija u Šibeniku i stoljetnoj suradnji Hrvata i Albanaca. Koristimo priliku te vas pozivamo kao Šibenčanku kako bi skupa u održali znanstveni skup sa zamolbom da u Šibeniku nazovemo neku ulicu ili trg imenom Andea Alleshia i svake godine obilježavamo najranu suradnje dviju država.
Danijela Barišić: Hvala i želim vam uspješnu organizaciju znanstvenog skupa, a ukoliko budem imala prilike sa zadovoljstvom ću prisustvovati skupu.
Ilria: Gospođo Barišić zahvaljujemo se vama i Hrvatskoj na konstantnoj podršci Kosovu i Kosovarima na svim poljima opstanka jedne mlade države
Vaša poruka čitateljima Ilirie ?
Danijela Barišić: Hvala vama na prilici da govorim za časopis i svima vama, redakciji i čitateljima želim uspjeha u budućnosti.
