Veliki hrvatski učenjak Ilira Aleksandar Stipčević

oporukom darovao svoja djela Albaniji…

Piše: Katarina Rožić

Akademiji znanosti Albanije službeno donirano više od 1100 naslova knjiga, uglavnom za ilirske i albanološke studije.

U svom se radu Aleksandar Stipčević obratio i utvrdio prisutnost ilirskog elementa na cijelom Balkanu. Njegov najveći doprinos je rad koji je obavio za proučavanje djela “Illyricum Sacrum”, enciklopedije s 5500 stranica, koja govori o povijesti Ilira. Smatrao je “Illyricum Sacrum” velikim postignućem europske povijesti.

Prema njemu, prvi je svezak objavljen 1751., a posljednji 1909. Prvih sedam svezaka pripremio je Daniele Farlati, a zadnja dva sveska  JaCobo Poleti

Djelo je na albanski jezik 1960. preveo i Don Frano Iliaj, a neobjavljeni prijevod još uvijek postoji u rukopisima u Državnom arhivu.

Aleksander Stipčević podupire tezu da su Iliri autohtoni na zapadnom Balkanu. “Iliri u svojim zemljama”, piše autor, “nastavljaju govoriti svojim narodnim jezikom, štuju svoje bogove, pokapaju mrtve na tradicionalan način, obrađuju zemlju onako kako su je obrađivali u prvim stoljećima, nose tracionalne  kostime.i poštuju društveni i politički poredak svoje plemenske organizacije, koji samo u slučaju potrebe usvoje strukturu rimske uprave”.

Znanstveni tajnik ove akademije Vasil Tole izjavio je za medije da su knjige predane instituciji, ali da se u međuvremenu radi na sistematizaciji i organizaciji materijala „Želimo napraviti cjelovit popis, organizirati ih u prikladnom okruženju i snimiti u cijelosti, kako bismo imali točan popis svih materijala.

Poznati akademici kažu da su oduševljeni što je Stipčević u svoju oporuku uključio Akademiju znanosti, odlučivši donirati sve albanološke studije albanskoj državi.

Iako akademici cijene veliku gestu i izvanrednu vrijednost djela, iznijeli su ideju da se knjižnica “Aleksandër Stipčević” podigne u blizini Akademije znanosti.