Ulazak u Sjevernoatlantski savez za Albaniju je najvažniji događaj otkako je stekla neovisnost od Otomanskog Carstva 1912. San je postao stvarnost. Ulazak Albanije u NATO znači “veću slobodu i sigurniju budućnost”, istaknuo je za Iliriju albanski premijer Sali Berisha.
Diplomatski odnosi između Albanije i Hrvatske zasnovani su 25. kolovoza 1992., kada se otvorilo albansko veleposlanstvo u Zagrebu i hrvatsko u Tirani. Nekoliko mjeseci prije primitka NATO, predsjednik Vlade Republike Albanije prof. dr. Sali Berisha u okviru službenog državnog posjeta Hrvatskoj zalagao se za bolju suradnju i brzi ulazak obiju zemalja u NATO. U travnju 2009. obije zemlje postale su članice NATO-a. Tijekom boravka premijer Sali Berisha potpisao je ugovor s Hrvatskom o zajedničkoj izgradnji nuklearne elektrane na albanskoj granici s Crnom Gorom, susreo se s predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Senaderom, predsjednikom parlamenta Lukom Bebićem i građanima albanskog podrijetla koji žive u Hrvatskoj.
Iliria: Koliko je realna politička volja za unapređivanje prijateljskih odnosa u obje zemlje?
Sali Berisha: Izvrsna. Bio je to prijateljski posjet, s vrlo dobrim rezultatima, bitnima za suradnju dviju zemalja. Moram iskreno reći da postoji jasna politička volja za unapređivanje prijateljskih odnosa u obje zemlje. Dobri i prijateljski odnosi s Hrvatskom neraskidivi su dio regionalnoga, ali i europskog koncepta albanske vanjske politike. Posebice, istaknuo bih činjenicu zajedničkog ulaska Hrvatske i Albanije u NATO. Otvorila su se nova područja suradnje između Hrvatske i Albanije na putu u EU.
Iliria: Zašto je bitan ulazak zemalja regije u NATO i EU?
Sali Berisha: Vrlo je bitan ulazak naših zemalja iz ove regije u NATO i EU, te regionalna i multilateralna suradnja Hrvatske i Albanije. Mogu surađivati u okviru UN-a u koncipiranju stajališta za suočavanje s globalnim problemima – s nerazvijenošću, terorizmom, globalnim zatopljivanjem i regionalnim krizama. NATO je savez koji dijeli zajedničke vrijednosti, a zajedno ih žele dijeliti i živjeti i Hrvatska i Albanija. Albanija teži što skorijem priključenju Europskoj uniji. Očekujemo i pomoć hrvatskih stručnjaka koji su sudjelovali u pregovorima.
Iliria: Susreli ste se i s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem.
Sali Berisha: Predsjednik Mesić složio se kako će ovaj susret dati dodatan poticaj za suradnju na mnogim područjima. Od obrane preko turizma do zajedničkih projekata u energetici, poput transjadranskog plinovoda. Svaka država sa svoje strane završava gradnju autoceste na Jadransko-jonskom cestovnom pravcu čiji se završetak može očekivati za dvije do tri godine. Intenziviranje gospodarskih odnosa sigurno će biti olakšano skorim ukidanjem viza Albaniji.
Iliria: Potpisali ste više ugovora i protokola između dviju zemalja.
Sali Berisha: Potpisan je dodatni protokol o izmjenama i dopunama Ugovora između Vlade RH i Vijeća ministara Albanije o poticaju i zaštiti ulaganja, nekoliko gospodarskih sporazuma te sporazuma koji reguliraju diplomatske odnose. Dogovorili smo se da će Hrvatska ukinuti vize Albaniji tijekom ove godine.
Iliria: Je li moguća gradnja nuklearne elektrane u Albaniji?
Sali Berisha: Posebnu pozornost posvetili smo energetici, i to vrlo konkretno suradnji na projektu transjadranskog plinovoda (TAP) koji bi išao od Irana i kaspijske regije preko Albanije i Jadrana do Italije. Hrvatska bi se u Albaniji priključila na taj pravac. Odlučili smo zajedno nastupati i lobirati za taj projekt. Taj projekt plinovoda jedan je od najučinkovitijih i najvažnijih za regiju, uzmemo li u obzir sve druge plinovode koji dolaze s područja Kaspijskog jezera. U gradnji nuklearne elektrane u Albaniji sudjelovale bi Hrvatska, Albanija, BiH i Crna Gora. Mi smo vrlo zainteresirani, a pozvat ćemo BiH i Crnu Goru na četverostrane razgovore o mogućoj nuklearnoj elektrani koja bi se gradila u Albaniji.
Iliria: Koliko su sva ova događanja unutar regije vezana za neovisnost Kosova?
Sali Berisha: Istaknuo bih da je stabilnost Kosova vrlo bitna za cijelu regiju. Danas je Kosovo neovisno i tu realnost treba priznati i prihvatiti. Rješenja treba tražiti u suočavanju sa stvarnošću i u kompromisima koji su nužni. Kosovo ide dalje. Mi idemo dalje, ne smijemo ostati zarobljenici ili taoci povijesnih mitova. Kosovo je neovisna država i dio Europe. Hrvatska se kroz povijest pokazala kao veliki prijatelj, Kosovo nije imalo puno država na koje se moglo osloniti. A Hrvatska je bila tu. Vjerujem da će hrvatska Vlada i predsjednik Mesić uskoro posjetiti Kosovo.
Iliria: Od početka Vašeg predsjedničkog mandata zagovarali ste Jadransko-jonski autoput, a mnogi su smatrali da je to utopija.
Sali Berisha: Naše dvije zemlje, u sklopu regionalne suradnje, pridaju osobitu važnost CEFTA-i, a uključene su i u kapitalne projekte Jadransko-jonskoga autoputa i Jadranskoga plinovoda. Ne mogu odoljeti a da ne kažem kako je bilo onih koji su 2000., kada sam za vrijeme svojeg predsjedničkoga mandata počeo zagovarati Jadransko-jonski autoput, reagirali kao da govorim o utopiji. Danas se ta „utopija“ pred našim očima pretvara u stvarnost, a koristit će generacijama koje će doći poslije nas.
Iliria: Kada je razvoj u pitanju, imate li viziju?
Upravo to očekujem i od hrvatskih gospodarstvenika. Gledati u budućnost – i naših zemalja, ali i hrvatskih tvrtki. Mi imamo interesa, a i kapaciteta za ulaganja u neke dugoročne projekte u Albaniji. Svjestan sam toga da manjkavost prometnih veza i vizni režim predstavljaju kočnice na putu razvijanja hrvatsko-albanske gospodarske suradnje. Godinama se zauzimam kako za otvaranje zrakoplovne linije Zagreb – Tirana, tako i za liberaliziranje viznoga režima. Očekujem da će tom razvoju ovi susreti dati znatan doprinos.
Iliria: U Zagrebu ste hrvatskim gospodarstvenicima u HGK ,govorili o projektima albanskoga gospodarstva i mogućnostima ulaganja u Albaniju.
Sali Berisha: Suradnja Hrvatske i Albanije razvijena je na razini trgovine, ali bi trebalo pronaći i druge načine međusobne gospodarske suradnje. Nalazimo se u globalnoj krizi koja je mnogo ozbiljnija od onih u prošlom stoljeću, kada je rast bio temeljen na razvoju novih tehnologija, novim tržištima, ali i na regionalnoj suradnji.
Iliria: Naglasili ste projekte i napore koji se u Albaniji ulažu kako bi se prevladala globalna kriza koja je uzdrmala obrasce ekonomije novoga stoljeća.
Sali Berisha: Albanija je niskim porezima postigla veliki rast unatoč teškom naslijeđu. S porezom od 10 posto, 1,5 posto za male tvrtke te nizom tarifa, kao i mogućnostima ugovaranja zemljišta za jedan euro za industrijske, turističke, poljoprivredne i druge djelatnosti, sve je usmjereno na postizanje visokog rasta. Albanija je zemlja izgubljenoga vremena koje mora nadoknaditi. Albanska je Vlada u infrastrukturu uložila 31 posto proračuna, odnosno 10 posto BDP-a, a znatni su koncesijski ugovori ostvareni. I hrvatske tvrtke ulažu u Albaniju, a za njih osobito može biti zanimljiv albanski turizam.
Iliria: Energetika je također zanimljivo područje za hrvatske tvrtke.
Sali Berisha: U tom sektoru planiraju izgraditi 400 hidrocentrala različite veličine kroz projekte privatnog kapitala. Potpisano je više od 50 ugovora, među njima i jedan vrijedan čak milijardu eura. Prilika je to i za hrvatske građevinarske tvrtke jer i brojne svjetske tvrtke sudjeluju u gradnji hidrocentrala. Od značaja je za Albaniju i obnova infrastrukture te se za tri do četiri godine očekuje potpuno nova mreža cesta.
Iliria: Istaknuli ste projekt plinovoda iz Kaspijskog jezera kroz Albaniju, u što bi se mogla uključiti i Hrvatska.
Sali Berisha: Napomenuo bih i važnost mogućih projekata iskorištavanja nuklearne energije, u čemu Hrvatska ima iskustva zahvaljujući centrali u Krškom. Tu je i značaj Jadransko-jonske autoceste, koju Hrvatska već dovršava, a Albanija će svoj dio dovršiti za dvije godine. Ta će autocesta postati jedna od najvažnijih i najisplativijih cesta u Europi, osobito zbog turizma, a naveo bih i napore u pomorskim pitanjima.
Iliria: Susreli ste se s hrvatskim građanima albanskoga podrijetla.
Sali Berisha: Da, bio je to jedan susret pun emocija. Kada vidite toliko uspješnih ljudi na jednome mjestu koji već desetljećima žive i pridonose u jednoj zemlji, to je veliki ponos za svakog premijera.
