Piše | Shkruan: Shenida Bilalli

Članice Kluba albanskih žena Hrvatske i međunarodnog kluba “Kraljica Teuta” odlučile su, nakon dugo vremena i o vlastitom trošku, posjetiti Albaniju: Đirokastru, Berat, Sarandu i Krf. Bilo je to putovanje kulture, identiteta i dubokog duhovnog doživljaja. Do Đirokastre smo putovale satima, prolazeći kroz planine, doline, sela i gradove koji su nestajali poput kadrova dugog filma. Albanija nas je iznenađivala svojom ljepotom na svakom koraku: snježnim planinama, zelenim brdima, plavim jezerima, bijelim kućama i rijekama koje blistaju na suncu.

Iako umorne od dugog puta, oživjele smo čim smo zakoračile na trg. Penjale smo se uz strme kamene uličice, ispunjene suvenirima i mirisom starog grada, prema tvrđavi koja nad Gjirokastrom stoji poput tihe kraljice.Njezini tamni kameni zidovi čuvaju stoljeća bitaka i legendi. Pred nama se prostirala Gjirokastra poput velikog kamenog ćilima: sivi krovovi, uske sokake i visoke kuće koje se uzdižu poput kula vremena.

Tvrđava Argjiro, jedna od najvećih na Balkanu, poznata je po velikom topu, muzeju oružja i panorami koja ostavlja bez daha. Prema legendi, plemkinja Argjiro bacila se sa stijene kako ne bi pala u ruke Osmanlijama – priča koja i danas živi među stanovnicima grada.

Stari bazar – kamena ulica koja čuva zanate

Središnji trg, isprepleten desecima sokaka i popločan glatkim kamenjem, bio je pun života. Dućani su nudili modernu odjeću, ali i tradicionalne kostime. Na štandovima su dominirali plis, narodne nošnje, çiftelije i rukotvorine juga Albanije.

Majstor Tefik- čuvar plisa

U jednom od najposebnijih dućana susreli smo majstora Tefika, koji već 40 godina izrađuje tradicionalne plise Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije. „Svaki plis zahtijeva sate rada“, rekao je ponosno, pokazujući bijelu vunu i precizne pokrete ruku. „Nažalost, ovaj zanat polako nestaje.“

Dućani su bili poredani jedan do drugoga, s izlozima okrenutima prema ulici. Vijorile su se albanske zastave, blistao filigranski nakit, ručno tkani ćilimi, drvorezbarije i glazbeni instrumenti.

Trg i kuće koje pričaju povijest

Trg okružuju stare gjirokastritske kuće, poznate po svojoj jedinstvenoj arhitekturi: visoke kamene kule, drveni balkoni, mali prozori i ravni kameni krovovi koji sjaje na suncu. Svaka kuća čuva povijest obitelji, trgovine i zanata. Podrumi su ukopani u stijenu, dok se gornji katovi izbočuju prema van, stvarajući dojam da lebde nad ulicama. Drvo i kamen stapaju se u savršenu harmoniju.

Hodajući trgom, činilo se kao da smo zakoračile u prošlost.

Okusi Gjirokastre

Sjele smo u restoran i kušale specijalitete Gjirokastre. Mladi, ljubazni i višejezični konobari poslužili su nam espresso, tursku kavu u bakrenom džezvi i sultjaš u glinenoj posudi.

Gjirokastra je poznata po svojoj posebnoj kulinarskoj tradiciji, koja spaja okuse juga, planinsku kuhinju i osmanski utjecaj.

Za stolom smo kušale:

• Qifqi – kuglice od riže s jajima i metvicom, pečene bez ulja; simbol grada.
• Pasha qofte – kremastu juhu od mesa, jaja, riže i limuna.
• Oshaf – desert od smokava kuhanih u ovčjem mlijeku.
• Pitu s koprivom, punjene patlidžane i tavu s janjetinom i jogurtom – nacionalni specijalitet. Većina Teuta odabrala je upravo tavu.

Uske kamene uličice

Ispunjene dojmovima i okusima bogate albanske kuhinje, nastavile smo šetnju uskim kamenim uličicama. Svaki zavoj donosio je novu sliku: stara drvena vrata, obješene ćilime, miris drva i dima. Sve je bilo posvećeno turizmu – hrana, zanati, ritam života – dok su trgovci ostajali jednostavni, tihi i iznimno ljubazni.

Palorto – četvrt koja čuva dah stoljeća

Stigle smo u Palorto, jednu od najstarijih i najplemenitijih četvrti Gjirokastre, gdje se nalaze kuća Ismaila Kadarea i aristokratske kule nekadašnjih albanskih obitelji. Uske uličice, strmi kaldrmi, kamene stepenice i izvanredni pogledi na grad i tvrđavu čine ovo mjesto jedinstvenim. Ova zona, dio UNESCO-ve svjetske baštine, nosi tišinu i dostojanstvo prošlih vremena.

Kuća Envera Hoxhe

U istoj četvrti nalazi se i rodna kuća Envera Hoxhe, danas pretvorena u etnografski muzej. Palorto je prostor gdje se povijest, kultura i politika susreću u ambijentu koji podsjeća na živi muzej.

Arhitektura koja ostavlja bez daha

Visoki kameni zidovi, drveni stropovi, kameni ornamenti i tradicionalne sobe za prijem čine ovu arhitekturu nezamjenjivom u cijeloj Albaniji. Svaki detalj govori o majstorstvu i snazi generacija koje su izgradile čitav grad od kamena.

Kuća Ismaila Kadarea – simbol kulture

Kadareova kuća, danas muzej, jedno je od najposjećenijih mjesta u Gjirokastri. Otvorena od 9 do 19 sati, najbolje predstavlja gjirokastritsku arhitekturu i duh pisca koji je ostavio neizbrisiv trag u albanskoj i svjetskoj književnosti.

Središnja soba – oda koja očarava

Čim smo ušle, našle smo se u središnjem salonu koji izgleda poput živog rukopisa. Dugi minderi prekriveni crvenim i bijelim jastucima, crveni tepisi s tradicionalnim motivima, veliki prozori i rezbareni stropovi stvaraju toplu atmosferu, kao da je Kadare samo nakratko izašao.

Veliki salon – mjesto susreta kulture

U ovom salonu danas se održavaju kulturni događaji i književni susreti. Posjetitelji iz cijelog svijeta dolaze vidjeti prostor u kojem se oblikovala Kadareova mašta i gdje su nastala mnoga njegova djela.

Trenutak koji ostavlja trag

U jednoj od tihih soba sunčeva zraka pala je na stol prekriven kopijama rukopisa. Tada je članica Teuta, Drita, tiho rekla: „Kako bi bilo lijepo da je Kadare ovdje… da nam govori o ljudima, kući, običajima…“

Floreneta je dodala toplinom koja je ispunila prostor: „Sada smo svjedokinje vremena u kojem je živio ovaj kolos književnosti i ostavio toliko iza sebe.“

Riječi su se stopile s tišinom. Bio je to doživljaj koji se ne zaboravlja.

Najpoznatija Kadareova djela u muzeju

Izložena su njegova najprevođenija i najpoznatija djela: Kronikë në gur, roman u kojem je Gjirokastra glavni lik; Prilli i thyer; Pallati i ëndrrave – njegovo najmoćnije političko i alegorijsko djelo; Gjenerali i ushtrisë së vdekur – roman koji ga je proslavio u svijetu; Dosja H – o mitovima, povijesti i albanskom identitetu; Kush e solli Doruntinën – temeljeno na poznatoj albanskoj legendi; Dimri i madh, o prekidu odnosa sa Sovjetskim Savezom; i mnoga druga izdanja. Svako djelo stoji kao mala svjetlost njegova stvaralaštva.

Gjirokastra – luksuz kulture

Teute su napustile Gjirokastru s ispunjenim srcima, obogaćenim ljepotom, tradicijom, identitetom i umjetnošću. Grad je ostao iza nas, kao i kratki susret s Kadareovim djelima – ne kao uspomena, već kao unutarnje svjetlo koje se ne gasi.

Put se nastavio prema ljepotama Sarande, nadahnuću Berata, grada tisuću prozora, i otoku Krfu.

TEUTE POSJETILE ĐIROKASTRU OD TVRDAVE ARGJIL DO KUĆE ISMAILA KADAREA

TEUTE POSJETILE ĐIROKASTRU OD TVRDAVE ARGJIL DO KUĆE ISMAILA KADAREA