Razgovor vodila:Shenida Bilalli

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova i dijaspore Donika Gërvalla-Schwarz boravila je u službenoj  posjeti u Zagrebu. Tom prigodom susrela se s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlić Radmanom, predsjednikom države Zoranom Milanovićem, predsjednikom Vlade  Andreom Plenkovićem, predsjednikom sabora Gordanom Jandrokovićem i predsjednicima saborskih odbora za vanjsku politiku i europske integracije.

U organizaciji Kosovskog veleposlanstva u RH susrela se sa predstavnicima albanske zajednice u Hrvatskoj. Tijekom obraćanja sunarodnjacima u Zagrebu  istakla je  izazove i poteškoće s kojima se Kosovo susreće u borbi za neovisnost, kao i uspostavljanje i državotvornosti Kosova. Govorila je o dijalogu sa Srbijom i francusko-njemačkog (EU-SAD) plana, uvjeravajući  zemljake da Vlada Kosova ni na koji način u ovom dijalogu sa Srbijom, u kojem posreduje EU, neće  ići na ustupke na štetu države Kosova.

 Donika Gervalla-Schwarz također prenijela je i poruke čelnika Hrvatske o podršci o europskom putu Kosova. Istakla je da će Hrvatska i dalje davati snažnu potporu Kosovu na putu prema euroatlantskim integracijama, i  podržavati  jačanje države Kosovo u svakom pogledu. Tom prigodom obavili smo intervju za časopis Iliria.

Iliria: Susreli ste se s ministrom vanjskih i europskih poslova Grlić Radmanom?

Gërvalla-Schwarz: Da, gospodin GordanGrlić Radman srdačnim dočekom pokazao je  kako su Hrvatska i Kosovo prijateljske i partnerske zemlje od davnina, što se očituje i u intenzivnoj razmjeni bilateralnih posjeta. I  istakao da Hrvatska snažno podupire članstvo Kosova u svim međunarodnim organizacijama, uključujući Vijeće Europe i Europsku uniju, i da je kao i uvijek spremni pomoći svojim znanjem i iskustvom u potrebnim reformskim procesima.

Iliria: Kosovo i Hrvatska imaju dugu povijest prijateljstva…!

Gërvalla-Schwar : Hrvatska nije samo strateški prijatelj Kosovu, već je  bliska u svakom pogledu, to prijateljstvo postoji dekadama kroz razne sustave, a posebno se istaklo tijekom borbe neovisnost obiju država. Sudjelovanje velikog broja Albanca u stvaranju i obrani  neovisne Hrvatske 1990., najbolji je  pokazatelj kao i konstantni angažman Hrvatske za neovisno Kosovo. Podrška je obostrana, Hrvatska pomaže Kosovu ka euroatlantskom putu, daje punu podršku Vladi Kosova ka Vijeću Europe i Europsku uniju.  Kosovu pomaže znanjem i iskustvom u reformskim procesima. Kosovo se pokazalo proeuropskim stavovima u vanjskoj politici pokazuje kao pouzdan partner i očekujemo da će i liberalizaciji viza biti  uskoro.

Razgovarali smo i o važnosti poboljšanja položaja hrvatske manjine na Kosovu,  najstarije hrvatske dijaspore koja ove godine obilježava 720. obljetnicu prvog dolaska Janjevaca na Kosovu.

Iliria: Već godinama se govori o vizi međutim Kosovari i dalje nemaju vize. Zašto?

Gërvalla-Schwar: Kosovo je ispunilo sve uvjete koje su tražili od nas, međutim sistem realizacije viza nije puno napredovao. Kosovo je uložilo znatne napore kako bi poboljšalo svoju sigurnost i upravljanje migracijama te uskladilo svoju viznu politiku s viznom politikom EU-a.

Slovačka je reaktivirala proces viza i vratila na početak, to jest do točke objavljivanje datuma odluke i ulaza bez viza i realizaciju zakona koji nastupa na snazi  od 1.siječnja 2024. Sada očekujemo još jednu odluku od Ministra EU, koja je formalna tehnička odluka tako da ćemo 1.siječnj 2024 dočekati  bez viza.

ILIRIA: Razgovarali ste i sa  hrvatskim premijerom gospodinom Andrej Plenkovićem ?

Gërvalla-Schwar : Susreti između Kosova i Hrvatske uvijek su topli i vrlo prijateljski, hrvatski domaćini Kosovu daju snažnu i bezrezervnu potporu na putu prema euroatlantskim integracijama, zajamčivši da će Hrvatska uvijek podržavati uspon i jačanje države Kosovo. Što je to nama jako bitno.

Iliria: Republika Hrvatska, je članica Europske unije i NATO-a ali i  tradicionalni prijatelj Kosova daje punu potporu?

Gërvalla-Schwar : Činjenica  je da  hrvatska  prvenstveno kao veliki  prijatelj  i naravno  članica EU I NATO-a bezrezervno podržava Kosovo na putu euroatlantskih integracija i u novim međunarodnim članstvima. Kosovo je posvećeno regionalnom miru i stabilnosti i promiče dobro susjedstvo sa svim državama Zapadnog Balkana, uključujući normalizaciju odnosa sa Srbijom. Produbljujemo bilateralne odnose s Republikom Hrvatskom u mnogim područjima od zajedničkog interesa šro je  prioritet  Vlade Kosova.

Razgovarali smo i o povezanost između naše dvije zemlje jačaju naše zajednice. Albanci u Hrvatskoj predstavljaju snažnu, integriranu zajednicu i doprinose svim područjima hrvatskog društva, postajući čvrst most između Kosova i Hrvatske.

Iliria: Na kojem su nivou gospodarska suradnja Hrvatska i njena ulaganja na Kosovu ?

Gërvalla-Schwarz : Postoji veliki potencijal za gospodarski razvoj i ukupna razmjena u prvih 11 mjeseci 2022. veća za preko 23 posto u odnosu na prethodno razdoblje. Kosovo pozdravlja hrvatske investicije i ima dobru ponudu i klimu za ulaganja u mnogim sektorima. Zahvalila sam  premijeru Plenkoviću na njegovoj osobnoj potpori u vrlo uspješnom Gospodarskom forumu između Kosova i Hrvatske koji je održan u Prištini. Na kraju posjete Hrvatskoj  razgovarala sam i sa predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem o političkoj situaciji i postignućima Kosova na putu  EU, gdje je izrazio visoko poštovanje prema postignućima Vlade Kosova.

Iliria: Primio vas je hrvatski predsjednik Zoran Milanović?

Gërvalla-Schwarz: U ovom susretu  razgovaralo se o važnost suradnje na političkoj, gospodarskoj i kulturnoj razini između Hrvatske i Kosova. O bilateralnim odnosima dviju zemalja o bliskim odnosima Hrvatske i Kosova, geopolitičkoj situaciji u regiji i Europi. Posebno o poziciji Kosova u međunarodnoj areni, o dijalogu u Bruxellesu i izazovima u regiji. O dijalogu u Bruxellesu, istakli smo važnost napretka u tom proces pronalaska trajnog rješenja regionalne suradnje.

Gospodin Milanović  je pokazao otvorene simpatije prema Kosovu i naveo daKosovo imačvrstu potporu Hrvatske, i da  očekuje da će sve članice Europske unije priznaju neovisnost Kosova, posebno je naveo da Hrvatska čvrsto podržava međunarodnu afirmaciju neovisnosti Kosova.

ILIRIA: Govorili ste i o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije? Jeste li razgovarali i o njegovoj  izjavi „Da je Kosovu oteto od Srbije“?

Gërvalla-Schwartz: To je goruće pitanje odnosa između Kosova i Srbije, članstvu Kosova u Ujedinjenim narodima i ostalim međunarodnim organizacijama te o euroatlantskim perspektivama Kosova. Milanović je podržao sve pregovore  i normalizaciju odnosa Kosova i Srbije i očekuje  stabilnost u jugoistočnoj Europi i Europskoj uniji. Ponovio je da Kosovo može računati na čvrstu podršku Hrvatske. Posebno  u međunarodnoj afirmaciji neovisnosti Kosova i njegove euroatlantske perspektive. Tako da nije mjesta za bilo kakvu diskusiju o njegovoj drugačijoj podršci.

Iliria: Stajalište Kosova je da se međusobno priznaju Republika Kosova i Srbija ?

Gervalla-Schwarz: Kosovo ispunjava sve uvijete, ali ne možemo dozvoliti Srbiji da stvori srpske asocijacije i tu  nastaje spor u pregovorima. Nakon obostranog priznanja nastala bi stabilnost  i suradnja u regiji i na Balkanu. No, na žalost  Srbija jednostavno ne želi priznati Kosovo, uvjetuje i otežava dijalog.

Iliria: Što je sa Zajednicama srpskih općina?

Gervalla-Schwarz : U ovim  teškim pregovaračkim procesima sa Srbijom  konstantno pokusamo  normalizirati odnose koji će Kosovu omogućiti  ulazak u međunarodnu scenu i postane članicom  NATO. Međutim  ulazak u  EU koja ide jako sporo i ne znamo kad će proces završiti.

Srbija jednostavno ne želi normalizirati odnose. Umjesto da se bavimo realizaciji tehničkih pitanja, dviju država, osobnim iskaznica i  registarskim tablicama, Srbija konstantno  otežava pristup  političkom i ekonomskom pogledu. No, svjesni smo da Kosovo nije jedino s kim Srbija ima problema. Ona  nijednu susjednu državu  u regiji ne vidi kao samostalnu, počevši od Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Smatra da ove države nisu neovisne i da ih ponovo treba  staviti pod svoje okrilje. To nije tajna, to je jednostavno njihova nacionalna strategija. Mi nećemo više čekati Vučića, moramo riješiti pitanje Kosova, inače  ako se  pregovori i prenesu na nove generacije, stvoriti će novog Vučića i nikad se neće naći  rješenje. Zato je Kosovo sa zapadnim saveznicima  odlučilo, ako se ne bude priznanja, ide samostalno dalje. Proces EU jako spor i ne znamo ishod, ali Kosovo radi na tome da postane dio NATO-a.

Iliria:  Nekoliko zemalja iz EU i  članice NATO-a nisu priznale Kosovo? 

Gervalla-Schwarz: Svjesni  smo da pet članica EU-a m i Nato- a nisu priznale Kosovo. Rumunjska, Španjolska Grčka, Cipar, i Slovačka,. U dijalogu smo sa tim državama i tražimo rješenje, kako  bi krenuli ka europskim integracijama. Prvenstveno kroz dijalog, sa Srbijom ali i njim . Ali stav  država  koje  nas nisu priznale nije skroz optimističan.. Mi mislimo da dovoljno poznajemo Srbiju, međutim nije tako, ona ina svoj stoljetni san, težnje i stalna iznenađenja. Živjeli smo skupa i imali smo loše iskustvo koje je završilo s progonom skoro milijun Albanaca sa Kosovo i tisućama  žrtava tijekom agresije na Kosovu1999., ali i kroz ranije sustave. Zato je iluzija da je Srbija miroljubiva zemlja, ona otvoreno podržava Putina, koji je napao Ukrajinu i svjedoci smo patnje Ukrajinskog naroda i brigu svih Europljana. Mislimo da je EU prema Srbiji jako blaga. A politička elita Srbije to koristi….!

Iliria: Srbija u pregovorima uvjetuje sa osnivanjem”Zajednicama srpskih općina”?

Gervalla-Schwarz: Srbija nas pokušava uvuci probleme. Osnivanje „Zajednica srpskih općina“ u suprotnosti su sa članom 23. Ustava Kosova. Ona teži osnivanje republike Srpske na Kosovu, kao što je učinila u Bosni i Hercegovini. To je nemoguće, Kosovo je drugačije, nije podijeljeno u strukturi vlasti jer većina kosovskih građana pripada albanskoj nacionalnosti, kojih je više od 90 posto.Što se tiče nacionalnih manjina i njihovih prava, oni imaju garantirano članstvo u vladi Kosova. Kosovski  Ustav je najbolje strukturiran u Europi

Iliria: Vlada Kosova ima jasan stav o srpskim zajednicama, ali  Srbija i dalje insistira na njima?

Gervalla-Schwarz : Kosovo je  ispunilo sve preuzete obveze i ne igra nikakve igre no, temeljni uzrok Srbije je ideologija srpske nadmoći. I tu nastaju problemi sa zemlama u regiji, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom, Sjevernom Makedonijom i Kosovom.  Tako da Kosovo nije jedina  država s kojima Srbija ima problema. Vučić slijedi ideologiju srpske supremacije, a zna se kakav je to koncept. Svim državama  u regiji  poznata je Vučićeva igra i ne samo s Kosovom, već sa  susjedima u regiji. Ne zaboravimo  da je Vučić, bio Miloševićev ministar propagande i nastavlja sa tom ideologijom u pregovorima..

Iliria: U normalizaciji odnosa  Srbije i Kosova, Srbija očito nije spremna prihvatiti francusko-njemački prijedlog?

Gervalla-Schwarz: Taj  prijedlog je osnova za daljnje razgovore, o normalizaciji odnosa sa Srbijom i Kosovom. Njemačko-francuski prijedlog za rješavanje kosovskog problema nije naišao na odobravanje Beograda.

Iliria:  Srbija ne želo prihvati realni status Kosova ?

Gervalla-Schwarz: Srbija ne želi odustati od suvereniteta nad Kosovom u zamjenu za  brži proces europskih integracija i ekonomsku pomoć koja im se obećana. Međutim predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, članstvo Kosova u Ujedinjenim narodima bez protivljenja Srbije, nije prihvatio kaže da je u suprotnosti s Ustavom Srbije.

Iliria: Takv stav slijedi  iz  Alianse u Francuskoj Od 2021. godine  službeni naziv Alzasa je “Collectivité européenne d’Alsace”?

Gervalla-Schwarz: Europski kolektiv Alzasa, utjelovljenje je modernih vrijednosti ove zajednice koja je stoljećima bila uzrok sukoba između Njemačke i Francuske. Međutim u srpskoj politici i medijima  namjerno se koristi naziv Zajednica Srpskih Općina, skraćeno ZSO.

Ako se analizira sporazum iz 2013., kao i načela iz 2015., vidi se službeni naziv ‘Asocijacija/Zajednica općina sa srpskom većinom’. Postavka ‘srpska općina’ nije ekvivalentna ‘općini sa srpskom većinom’. Tako da naš Premijer Kurti je u pravu kada kaže da na Kosovu, pravno, ne postoje srpske, albanske, turske, bošnjačke, crnogorske ili romske općine”

Iliria: U francusko njemačkom prijedlogu  jednak je pristup obim stranama ?

Gervalla-Schwarz: Trenutno veliki tim stručnjaka radi n provedbe dogovora postignutog u Bruxellesu. Posrednik Europske unije Miroslav Lajčak predstavio izmjene i očekuje realizaciji sporazuma. Kosovo će nastaviti sa svojim  radom a od  Srbije se traži da ne ometa članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama. Posebno se navodi poštivanje teritorijalnog integriteta, nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za srpsku zajednicu na Kosovu.

Iliria:  U tom dokumentu spominje li se  međusobno priznanje?

 Gervalla-Schwarz : U dokumentu se navodi podrška obiju strana u procesu euro integracija. Ustavni sud Kosova nije zabranio ni osporio službeni naziv ‘Zajednica srpskih općina’. Sud je samo naglasio da organizacijska struktura Udruge/ Zajednice treba odražavati i poštivati ​​ustavno načelo etničke raznolikosti zajednica koje žive u tim općinama”.

Iliria: Vučić i dalje ne priznaje Kosovo a traži rješenje?

Gervalla-Schwarz : Vučić stalno ponavlja da Zajednica srpskih općina na Kosovu mora biti osnovana i da je to preduvjet kako bi se  predstavnici Srba vratili u kosovske institucije koje su samovoljno napustili u prosincu 2022. u vrijeme kada je Srbija preregistrirala tablice u Srbiji za kosovske gradove na kojima Priština ima pravo staviti oznake Republike Kosovo (RKS).

Iliria: Lajčak podržava dogovor o Zajednici općina sa srpskom većinom, po Bruxelskom sporazumu iz 2013.

Gervalla-Schwarz:  Lajčak je samo istako uvjerenje EU, SAD-a, Francuske, Njemačke i Italije da je europski plan za Kosovo, poznat i kao plan Macron- Scholz, o kojem su razgovarali s Vučićem-i to je  najbolji način za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova i za europsku integraciju regije”. EU nastavlja svoj plan bez odgađanja. Kosovo neće dozvoliti osnivanje  druge Republike Srpske, vidimo što se događa u Bosni I Hercegovini. Kosovo je fokusiramo na konačni sporazuma koji će rezultirati, kao što su predsjednik SAD-a Biden i kancelar Scholz rekli Vučiću, jedino  uzajamnim priznanjem Kosova i Srbije.

Iliria: Jeste li zadovoljni s međunarodnom pozicijom Kosova?

Gervalla-Schwarz: Srbije sve radi kako bi se povukla  priznanja Kosova kao države, ulazak u Ujedinjene narode, svi znaju tu vrstu propagande  Beograda, ali na sreću  UN-a, znamo da članstvo Kosova ne ovisi samo o Srbiji.

Iliria: Vlada Kosova unatoč svemu održava sigurnost na sjeveru Kosova ?

Gervalla-Schwarz : Vlada Kosova je stabilna i osigurala je sigurnost  u sjevernom dijelu Kosova , uspijeva riješiti probleme  protiv kriminalnih struktura koje pokušavaju zastrašiti srpske, albanske i ostale građane Kosova koji žive u tom dijelu države.

Iliria: Postoji li mogućnost da ova misija ne uspije ?

Gervalla-Schwarz : Vlada Kosova i albanski  narod ne reagiraju na provokacije  srpskih nacionalista koji pokušavaju izazvati sukobe na razne načine. Ali ako se ovako nastavi na žalost  Europa može zaratiti. Moraju se zaustaviti huškači i oni koji prijete ratom, ako se ne zaustavi plašim se da če biti kasno.

Iliria: Što očekujete od Europske unije i Sjedinjene Američke Države?

Gervalla-Schwarz: Europska unija i Sjedinjene Američke Države, žele uspjeh dijaloga između Kosova i Srbije i neće dopustiti neuspjeh u normalizaciji odnosa. Mi ne posustajemo od neovisnog Kosova za koje su priznale  22 europske države od  27. EU. Tražimo i dalje priznanje neovisnog Kosova od članica EU i NATO-a koje nas  još nisu priznale. Očekujemo da će nas neka  od 5 država, priznati; Rumenija, Grčka, Španjolska… i to bi utjecalo na Srbiju da prizna  Kosovo.

Ilirija: Srbija se plaši stvaranje velike Albanije?

Gërvalla-Schwar: Ona se svega plaši kako bi realizirala svoje planove na štetu Kosova. Kosovo-Albanija, dvije su neovisne države, bliske su i zajedno putuju ka  EU. Ima još idealista za ujedinjenje Albanije i Kosova, ali mi nastavljamo graditi dvije samostalne države unatoč činjenici da smo iste nacionalnosti i jezika. Stanovnici Kosova 95 posto govori albanski jezik i to je još most za odnose s Albanijom i Sjevernom  Makedonijom, koji su je naši prvi susjedi i gdje žive Albanci a, najvažniji partner je Albanija.

Republika Kosovo, tamo je  gdje je, sa svim granicama,narodom i skupa s Albanijom teži Europskoj uniji i kao dvije države bez granica  ka europskim integracijama za obje zemlje. Suradnja ove dvije zemlje nastavlja se u svim pravcima i sa svim institucijama.

Iliria: Mijenja li se što na putu europskih integracija obiju država?

Gërvalla-Schwar: Neophodno je produbljivanja suradnje u svim sferama i razmjena iskustava naših dviju zemalja, tako i u pogledu europskih integracija, ali i u objedinjavanju politika prema albanskoj dijaspori, koju mi ne dijelimo. Odnosi Kosova i Albanije nemaju samo partnerski karakter, već su i povijesni i nacionalni. Odnose proširujemo zajedničkim projektima na svim područjima, koji proizlaze iz konstantnih susreta i dogovora naših dviju vlada.

Iliria: Jeli ovo odluka Vijeća Europske unije konačna da napokon Kosovu  da zeleno svjetlo za putovanje bez vize koja godinama čeka?

Gërvalla-Schwar:  Kosovo je ostvarilo znatan napredak u svim segmentima plana za liberalizaciju viznog režima. Na temelju te procjene Komisija je predložila ukidanje obveze posjedovanja vize za nositelje putovnica koje je izdalo Kosovo. Izuzećem od obveze posjedovanja vize osigurat za cijelu regiju zapadnog Balkana primjenjuje isti vizni režim.

 Iliria: Vijeće je donijelo stajalište o putovanju bez vize za nositelje putovnica koje je izdalo Kosovo?

Gërvalla-Schwar: Europska unija i Sjedinjene Američke Države po novim pravilima s putovnicom Kosova omogućit će se putovanje u EU bez vize za boravak od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana. To izuzeće od obveze posjedovanja vize primjenjivat će se od datuma početka rada Europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) ili od 1. siječnja 2024., ovisno o tome što nastupi ranije. Pravila treba donijeti Europski parlament, nakon čega se mogu potpisati i objaviti.

Ilira: Što mislite o ulazi  dijaspore i da li se razlikuje njen stav sada?

Gërvalla-Schwar:Kosovsko iseljeništvo i dijaspora, obadvije jako su posvećene Kosovu i vrlo dobro organizirane u svojoj sferi tako da njihov doprinos nezamjenljiv u stvaranju neovisnog Kosova. Mislim da je dijaspora puno činila za Kosova i ne treba više davati. Sada će institucije Kosova izgradit mehanizme da se dijaspora kanalizira u obliku investiranja kako bi proizvele i pružile obitelji iseljenika da prođu kroz lanac suradnje na svim nivoima i tako ojača.Visoko  cijenimo važnost suradnje dijaspore s institucijama u zemlji, posebice u pitanjima unapređenja i uključivanja dijaspore u  ekonomsku, gospodarsku znanstvenu suradnju i umrežavanje, a posebno mladih kadrova.

Treba istaknuti izazove i mogućnosti povratka znanstvene dijaspore u domovinu, kao i mogućnosti suradnje sunarodnjaka znanstvenika u zemlji i dijaspori, posebice u istraživanju i znanstvenim djelima.

Iliria: Koliko  je Ministarstvo dijaspore predano razvoju programa?

Gërvalla-Schwar:  Ministarstvo podržava projekate i inicijativa koje omogućuju dvosmjerno i sveobuhvatno sudjelovanje i komunikaciju sa  sunarodnjacima stručnjacima i akademicima iz dijaspore i matičnih zemalja. Tako da zahvaljujem svima u albanskoj dijaspori, posebno Albancima u Hrvatskoj koji su znatno doprinijeli stvaranja neovisnog Kosova. Također i vama zahvaljujem kao predsjednici  udruge Albanskih žena Hrvatske Kraljica Teute  a posebno kao urednici časopisa  ILIRIJE za  dugi i veoma ozbiljan istraživački  rad u informiranju javnosti  koji  doprinosite integraciji albanskog naroda  kulture i tradicije u Hrvatskoj i svijetu. Vašim časopisom otkrivate naše znamenitosti  povijest i  umjetnički potencijal Kosova na međunarodnoj sceni, što je najvažnije promičete  kulturu identitet Kosova u inozemstvu, što je osnovni cilj  Ministarstva dijaspore  i Republike Kosova  da ojača veze između mladih umjetnika s Kosova, dijaspore i onih u zemljama domaćina. Hvala vam, ugodno ste me iznenadili vašim  jako lijepim časopisom ILIRIA.