Razgovor vodila: Shenida Bilalli
Predsjednik Bajram Begaj u Hrvatskoj je tijekom službenog posjeta zatražio gospodarsku suradnju dviju zemalja. Na temelju političke situacije, šef države rekao je da Albanija već zaslužuje integraciju, dok Kosovo i Srbija trebaju krenuti prema međusobnom priznanju. Hrvatski predsjednik Milanović rekao da je Srbija u političkoj zabludi.
Boraveći u Zagrebu, predsjednik Albanije Bajram Begaj, u pratnji prve dame Amande Begaj, susreo se i s albanskom manjinskom zajednicom u Hrvatskoj, u organizaciji Veleposlanstva Republike Albanije u RH na čelu s veleposlanikom Rizom Poda i njegovom suprugom Ildom Poda. Tijekom druženja s predsjednicima udruga Albanaca i uglednim Albancima iz Hrvatske u zagrebačkom hotelu Westin, predsjednik Begaj detaljno se interesirao o životu i radu Albanaca koji žive u Hrvatskoj.
——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————
ILIRIA: Vaš državni posjet Hrvatskoj u vrijeme je pozornosti Europske unije prema regiji i Zapadnom Balkanu?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: Došao sam na poziv predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, koji je pokazao puno poštovanje prema albanskoj delegaciji, to svjedoči da su naši odnosi, između Albanije i Hrvatske, jako dobri. Posebno je bio srdačan doček prve dame Hrvatske Sanje Musić Milanović, koja je pokazala izuzetnu dobrodošlicu cijeloj delegaciji i posvetila posebnu pažnju mojoj supruzi. Ovaj posjet utjecat će na dalje zajedničke odnose, prvenstveno ekonomske.
ILIRIA: Razgovarali ste o daljem jačanju bilateralne suradnje?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: Ovaj posjet izraz je jasne zajedničke volje dvojice predsjednika Hrvatske i Albanije, uz tradicionalno prijateljske odnose, koji će se nastaviti razvijati na svim razinama. Ti su odnosi i na strateškoj razini, što znači da dijelimo istu viziju i načela za pitanja mira, sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta regije u kojoj živimo.
Osim političkih odnosa koji su vrlo dobri, posebno smo dali značaj ekonomskim odnosima Albanije i Hrvatske, infrastrukturi, komunikacijama dviju zemalja u svim važnim područjima.
Osvrnuli smo se i na situaciju u zemljama Jugoistočne Europe, među ostalim, i na odnos Srbije i Kosova, a naglasak je na daljem proširenju EU i na europskom putu Albanije, koja je prošle godine otvorila pristupne pregovore. Milanović je dao snažnu potporuAlbaniji u vezi s njezinim pristupanjem EU.
ILIRIA: Razgovarali ste o boljoj prometnoj povezanosti, većoj gospodarskoj suradnji, te važnosti izravne zračne linije između dviju zemalja?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: Postoji volja obiju strana za razvoj i ideja za bolju gospodarsku suradnju dviju zemalja, prije svega u području prometa. Kopnom, zrakom i morem, tu postoje velike mogućnosti. Uvođenje izravne zrakoplovne linije potaknulo bi bolju turističku suradnju obiju zemalja. Razgovarali smo o izravnom povezivanju Ploča i Drača, kako bi se poboljšala trgovinska razmjena, ali i o cestovnom povezivanju, kao i većoj gospodarskoj suradnji. Veza Albanije i Hrvatske željezničkom prugom, to je u interesu obiju država. Albanija je spremana u potpunosti podržati ovu inicijativu jer bi se ostvarila veća, brža i bolja razmjena kopnom, morem i zračnim putem. Smatram da su važne izravne zračne linije s Hrvatskom i Albanijom, pomorske linije za komercijalnu razmjenu, kao i strateški važnih projekata koji bi mogli biti cestovna infrastruktura. Plavog koridora ili energetska infrastruktura plina Jadransko-jonski plinovod, koji će se također povezati s TAP-om u Albaniji.
Milanović podržava ove prijedloge, rekao je da trebamo puno raditi da se Albanija kopnenim putem poveže s Hrvatskom. Istaknuo je da treba podržati povezivanje luke Drač s lukom Ploče, preko željezničke pruge. Takvo ulaganje, bilo bi u interesu Hrvatske, jer bi omogućilo da dio robe koja iz Europe dolazi u Albaniju prolazi kroz Hrvatsku.
ILIRIA: Hrvatski predsjednik Milanović rekao je da je Albanija trebala biti integrirana u Uniju i prije, ali da je problem što je većina stanovišta islamske vjeroispovijesti i da je to jedan od razloga sporog ulaska u EU?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: Albanija je zaslužila odavno članstvo u EU. Zaslužuje EU integracije. Na tom putu Zagreb nas podržava i tom prilikom hrvatski predsjednik rekao je da se Albanija trebala ranije integrirati u Uniju, te da je taj proces ostao u prekidu jer Zapad ima predrasude o Albaniji kao muslimanskoj zemlji. Albanija je mješovito stanovništvo, ima više religija, i to jako dobro funkcionira. Muslimani, ortodoksi i katolici. Mi smo prvenstveno svi, albanska nacija. I to je najbitnije, a religija je nešto osobno i što ne bi trebalo utjecati na proces integracije u EU.
Zaključak je našeg susreta da je Albanija trebala biti u puno naprednijoj fazi integracije u EU. Nije bilo nikakvog izazova, političkog sigurnosnog ili gospodarskog razloga da se Albanija nađe gotovo pri kraju pregovora o članstvu. Predsjednik Milanović vjeruje da su postoje predrasude, ne samo prema Albaniji, nego i prema drugim zemljama.
ILIRIA: Razgovarali ste o političkoj situaciji u regiji, posebice o sukobu Kosova i Srbije.
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: Što se tiče odnosa i na strateškoj razini, dijelimo istu viziju i načela za pitanja mira, sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta regije u kojoj živimo. Dobri politički odnosi ne mogu se razumjeti bez dobrih ekonomskih odnosa o kojima smo se usuglasili, te mogućnostima i načinu suradnje u područjima od obostranog interesa, kako bi se povećala trgovinska razmjena između Albanije i Hrvatske, ali i ostalih zemalja. Ratna situacija u Ukrajini dovela je mnoge da drukčije razmišljaju o sigurnosti, tako da Europska unija posvećuje pozornost Zapadnom Balkanu. Vjerujem da će ova pozornost biti primjerena da se cijela ova regija integrira u EU.
ILIRIA: Pomažete Kosovu tijekom članstvu u Ujedinjenim narodima, NATO-u i EU?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: Kosovo je od velikog interesa, država Kosovo suverena je, neovisna država, teritorijalni integritet Kosova ne može ni biti upitan na putu ka regionalnim i međunarodnim organizacijama, uključujući i NATO-u. Albanija pomaže Kosovu kao susjednoj državi, a Hrvatska kao članica EU i NATO-a. Zahvalni smo Hrvatskoj na podršci i pomoći Kosovu, koje prolazi težak put suverenosti i dijaloga sa Srbijom u normalizaciji odnosa koji jako dugo traju. Ali se nadam najboljem ishodu i rješenju za mir i stabilnost.
Predsjednik Milanović tvrdi da je Kosovo neovisna država, i to je realnost, i da neke zemlje to nisu prihvatile i ne znaju objasniti razlog. Što je nekad dobro, nekad opasno. Milanović je obećao da će učiniti sve što može, ali ne s ciljem da provocira Srbiju, već da se pomogne stabiliziranju odnosa. S jedne strane, Srbija mašta o odnosima s Rusijom, u kojoj je sporedna i da pregovori s Kosovom trebaju voditi u dobrom smjeru . To je interes Hrvatske i Albanije, normalizacija odnosa. Kosovo je na dobrom putu, suglasni smo s Milanovićem.
ILIRIA: Hrvatska i Albanija dale su podršku Ukrajini, a razgovarali ste i o integracijskom procesu u zemljama Jugoistočne Europe.
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: Što se tiče sigurnosnih prijetnji Zapadnom Balkanu, ukupna se globalna sigurnosna situacija promijenila. Sada više nemamo sigurnosni poremećaj koji je samo konvencionalan, nego postoje i sigurnosni poremećaji koji su vezani uz hibridne napade i naravno u tom smislu naša regija, govorim o regiji Zapadnog Balkana u cjelini, nije imun i u svakom trenutku može biti u životnoj opasnosti. Postoje i drugi akteri koji su uključeni i žele biti uključeni u regiju, ponekad više ili manje, koji žele naštetiti ili unijeti prepreke na putu regije prema EU. To im neće uspjeti jer je cijela regija, barem javno i politički, iskazala da ima jasan stav o putu prema članstvu u EU.
ILIRIA: Srbija i dalje tvrdi da je Kosovo njezino i da ga neće priznati kao neovisnu državu?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: Međunarodni sud pravde je odlučio, Savez Europe o statusu Kosova, tako da status Kosova nije nečija želja, ali mislim da neki svoje želje trebaju ostaviti po strani i raditi više za dobrobit svog naroda, ostaviti po strani retoriku sukoba i graditi društva Zapadnog Balkana u kojima ljudi imaju pravo živjeti u miru, stabilnosti, sigurnosti i blagostanju. Tako da ne smatram da su izbori u Crnoj Gori poremetili put Zapadnog Balkana prema EU.
ILIRIA: Nedavno je Vučić izjavio „da će se Srbija pitati kada prestane destabilizacija Kosova“. Mislite li da je to prijetnja sigurnosti Jugoistočne Europe i da će Kosovo utjecati na odnose zemlja u regiji?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: To je prazna i neosnovana retorika, nacionalistička retorika, koja ne služi nikome osim Srbiji u povećanju tenzija na našim prostorima, mora to ostaviti po strani. Svi se lideri Zapadnog Balkana trebaju ponašati, ne kao političari, nego kao državnici, tako i gospodin Vučić. Što se tiče sigurnosnih prijetnji Zapadnom Balkanu, ukupna se globalna sigurnosna situacija promijenila. Nemamo više sigurnosnih poremećaja koji su samo konvencionalni, nego postoje i sigurnosni poremećaji vezani za hibridne napade, i u tom smislu naša regija – govorim o regiji Zapadnog Balkana u cjelini – nije imuna, u svakom trenutku može biti u životnoj opasnosti.
ILIRIA: U Tirani je održan sastanak zemalja Zapadnog Balkana i Europske unije, govorilo se o migracijskim rupama, gdje je veći protok imigranata?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: EU je tražila od Albanije, ali i zemalja Zapadnog Balkana, poštovanje viznog režima za zemlje koje su dio EU, ali i Europe. Albanija ima dobru kontrolu svog teritorija. Broj imigranata u Albaniji, koji dolaze iz tih zemalja mali je i način prolaska preko naše granice je tranzitni. Albanija je na summitu EU i Zapadnog Balkana, a unatoč činjenici da nije europska država, uspješno uspostavila suradnju s FRONTEX-om i detaljno razradila plan kontrole migracijskih područja u Albaniji.
ILIRIA: Velik broj mladih iz Albanije migrira?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: U Albaniji raste zabrinutost zbog odlaska mladih iz zemlje. Nažalost, migracije su nešto što nas jako brine, naših ljudi po svijetu grade svoje živote, a život im nije ništa bolji, ali moramo se brinuti o njima, to se može postići u suradnji s dijasporom.Iseljavanje mladih postaje ozbiljan problem svih društava susjednih zemalja, tako i za Albaniju. Njihov odlazak povezan je s ekonomskim razlozima i boljim mogućnostima zapošljavanja. Većina onih koji su otišli posljednjih godina su mladi do 29 godina. Poduzete su posebne mjere kako bi mladi svoju budućnost vidjeli u Albaniji.
Iliria: Jedan od razloga iseljavanja mladih je višestruko veća plaća na Zapadu?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: Svjesni smo, kao i sve zemlje Balkana, da je u tom smjeru teško konkurirati zemljama poput Engleske, Njemačke ili Francuske. Teško je održavati gospodarski rast u konkurentnom tržištu rada kako bi se zaustavio odlazak mladih. Na Zapadu rastu potrebe za radnom snagom. To je važan i privlačan faktor. Većina europskih zemalja traži kvalificirane zaposlenike i sporedne radnike. Njemačka ima potrebe za liječnicima i medicinskim sestrama, sada prima i mlade iz Albanije, po pojednostavljenoj proceduri.
Iliria: Kažu da je u Englesku za kratko vrijeme stiglo 10 tisuća Albanaca?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: Apelirao samu u britanskom Veleposlanstvu nakon emigracije velikog broja Albanaca, koji čamcima ilegalno putuju u Veliku Britaniju, riskirajući svoje živote Sastao sam se s britanskim veleposlanikom Alastairom King-Smithom, istaknuo sam važnost zajedničkih inicijativa koje pomažu građanima Albanije, posebno mladima i njihovim težnjama, poboljšanju života i stvaranju uvjeta za normalno kretanje i iseljavanje.. Nažalost, mnogi mladi vide alternativu boljeg života u emigraciji, iako je Albanija lijepa i bogata zemlja s bogatom kulturnom baštinom i velikom mogućnošću povećanja turizma, jakom poljoprivredom i jačanjem drugih gospodarskih djelatnosti, svakako treba zaustaviti migraciju mladih i zapošljavati ih u zemlji.
ILIRIA: U Zagrebu, u organizaciji Veleposlanstva Albanije, susreli ste se s albanskom manjinskom zajednicom u Hrvatskoj?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: Da, to je bio vrlo emotivan susret s predstavnicima albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Oni su najvažniji predstavnici albanske dijaspore u ovoj zemlji, prijatelji i partneri ove prijateljske zemlje partnera, koja nije samo regionalna, nego i europska, i oni važan most dviju žila između Albanije i Hrvatske. Svojim obrazovanjem u svakodnevnom radu, u obitelji i zajednici, očuvali su izvrsnosti najviših vrijednosti albanskog naroda. Omogućili su da se prijateljstvo dviju zemalja još više učvrsti kao što je prijateljstvo između albanskog i hrvatskog naroda. Albanci su sastavni dio života ove zemlje, a albanska dijaspora se raširila posvuda u svijetu i nemoguće je ne susresti se s ovim važnim dijelom našeg naroda, koji je bitan i značajan za razvoj naše zemlje.
ILIRIA: Mislite li da je dijaspora Albanaca s Kosova i Albanije zaslužna za bolji razvoj odnosa Hrvatske i Albanije?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: Globalizam nam omogućava da se osjećamo ponosno na uspjehe Albanaca koji žive bilo gdje u svijetu i predstavljaju Albaniju. Zajedno s njima njihove uspjehe doživljavamo. I u Hrvatskoj ima puno uspješnih Albanaca koji rade i žive u svim sferama: u akademiji, biznisu, sportu, kulturi, trgovini. Priredili su nam albanski doček i opravdali izreku da „Albanci imaju kuću za prijatelja i Boga“. Ponos je čuti da je albanska zajednica u Hrvatskoj cijenjena i dio hrvatskog društva. Zajednica je predana poslu, obitelji, svim područjima društvenog života,očuvala je i prenošenje najviših vrijednosti albanskog naroda, koje je pridonijelo jačanju prijateljstva Hrvatske i Albanije. Mi smo posebno ponosni na naše sugrađane iz Arbanasa iz Zadra i na vas koji ste pridonijeli da se ova zemlja još više razvija.
ILIRIA: Mislite da je albanska dijaspora u hrvatskoj drukčija od ostalih dijaspora?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: Migracija je rana svih naroda. Mnogi Albanci, prvenstveno s Kosova i Makedonije, pronašli su drugu domovinu Hrvatsku, dolazili su generacijama zbog političkih, ekonomskih razloga i ratnih sukoba. Iz Albanije bio je manji broj migranata, međutim zadnjih godina u porastu je broj Albanaca iz Albanije u Hrvatskoj.
Ali, usprkos neovisnosti ove lijepe zemlje, prolivena je i albanska krv za slobodu Hrvatske. S velikim poštovanjem doživljeni su kao heroji ove zemlje, poštujući cijelu albansku zajednicu, koja je integrirana u društvo Hrvatske, bez asimilacije i gubitka identiteta i jezika. Hvala za vaš doprinos, ali zahvaljujem i Hrvatskoj koja ih je primila. Albanci su uvijek u povijesti pokazivali da su na pravoj strani.
U susretu s albanskim emigrantima otkrio sam veliko zanimanje i želju da se vrate u Albaniju i pridonesu domovini, prenoseći iskustvo i rad koje su stekli u zemljama i narodima razvijenijim od nas.
ILIRIA: Dijaspora je kroz povijest pokazivala snagu u demokratskim promjenama u Albaniji?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: Albanski doprinos svijetu, ali i u Hrvatskoj tijekom rata, također je velik razvoj za Albaniju i Kosovo. Istaknuo bih Albanski preporod, koji je dao mnoge živote izvan zemlje za stvaranje albanske države, sve do proglašenja neovisnosti. Doprinos albanske dijaspore u svijetu, uključujući i ono što se dogodilo ovdje u Hrvatskoj, bio je i jest izvanredan promotor razvoja i za Albaniju, upravo je albanska renesansa u inozemstvu dala život albanskom pitanju više nego itko drugi. Posebno se istaknula dijaspora u inozemstvu koja je dala izuzetnu dimenziju demokratskim promjenama u Albaniji. Uvjeren sam da će i sada riječ i glas albanske dijaspore pomoći razvoj i napredak zemlje, bez društvenog, ekonomskog i političkog doprinosa dijaspore. Albanija ne može biti potpuna i napredna bez dijaspore.
ILIRIA: Posjetit ćete prvu albansku dijasporu u Zadru?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: S velikom radošću posjetit ću Arbanase zajedno s hrvatskim predsjednikom Milanovićem, to je jedna od najstarijih albanskih dijaspora koja je došla prije tri stoljeća.
Arbanasi su Albanci koji su se u 18. stoljeća doselili iz Albanije u okolicu Zadra i taj dio grada dobio je ime po njima Arbanasi. Migracija Arbanasa dolazila je u različitim fazama i doživljava se na različite načine, ali je važno što su zadržali vezu s matičnom državom. Prisutnost albanske dijaspore ovdje više od tri stoljeća važna je činjenica, koja je pridonijela jačanju dubokih prijateljskih i povijesnih veza dviju država i naroda. Zato je važno vidjeti i razgovarati s Arbanasima i Albancima u Zadru. Stoljećima čuvaju arbanaski jezik, tradiciju i kulturu. Posjetit ćemo crkvu Gospe Loretske u Arbanasima na Trgu Gospe Loretske, susresti se s predstavnicima Arbanasa i albanske nacionalne manjine.
ILIRIA: Na početku svoga mandata, rekli ste da ćete se pobrinuti da albanska dijaspora, gdje god da jest, bude u vašem fokusu pažnje?
PREDSJEDNIK BAJRAM BEGAJ: Želim biti s njima, dijeliti njihove brige, tuge i radosti. Krenuo sam iz Hrvatske, ali želim ići istim putem gdje god žive i rade Albanci u svijetu.
Jedna od inicijativa s kojima sam se susreo je traženje prava glasa albanske dijaspore u Albaniji. To je zahtjev mnogih Albanaca i organizacija iz dijaspore koje žele imati pravo glasa. Vjerujem da će se to dogoditi na izborima 2025. i da će se njihova zahtjev ostvariti i da ćemo svi zajedno biti na putu stvaranja boljeg život u Albaniji.. Želim da što manje ima albanske dijaspore, da ona bude u Albaniji, gdje su naši korijeni. Albanija je mala, ali jako bogata i da tamo gradimo našu zemlju.
Na kraju ovog razgovora dodao bih za vaš časopis Iliria, čestitam Vama kao urednici i uredništvu časopisa na istraživačkom radu, bogatom sadržaju lista Iliria koji kontinuirano izdajete već 20 godina. Čestitke za ovaj angažman koji zahtijeva snagu, strpljenje i puno znanja. Opravdali ste to!
