piše:shenida bilalli
Sve se češće čuju glasine, koje su postale istinite, da je u Svetoj Stolici bilo 7 papa, 3 ilirskog i 4 albanskog porijekla. Zahvaljujući otvaranju Vatikanskih tajnih arhiva, saznajemo o velikom nepoznatom doprinosu Albanaca u raznim sferama života kroz povijest, posebno u religiji, stoljećima prekriveno čudnim plaštom mistike i zaborava.
Povodom obilježavanja 550. obljetnice smrti albanskoga nacionalnoga heroja Skenderbega, 2018. je godina u Albaniji proglašena Godinom Skenderbega. Albanija i Kosovo pokrenuli su mnoga događanja u kojima će Albanci u Albaniji, Kosovu, Makedoniji i albanskoj dijaspori, tijekom godine, slaviti lik i djelo Skenderbega. Rođen je u Dibri 6. svibnja 1405, sahranjen je u Lezhi 17. siječnja 1468.
Tim povodom u državnoj upravi Albanije 18. siječnja 2018. postavljen je logotip Skanderbegove godine pored simbola Republike Albanije i predstavljen kao zvijezda sa šest redaka označenih sa šest važnih događaja Albanaca.
Poseban događaj priredila je Albanska banka i pokrenula tri nove valute u 2018. godini: kovanice, denominirane u iznosu od 200 ALL, zlatnog metala, 100 leka s metalnim srebrom i 50 lk u običnom metalu.
Časopis „Iliria“ pridružuje se velikoj obljetnici i ovaj broj posvećuje „Godini Skenderbega“, istraživajući dokumente iz arhiva Vatikana, kako bi saznala što više o Skenderbegu, njegovim diplomatskim vezama s Vatikanom u borbi za opstanak Arberije te doprinos Albanaca u službi papa pri Svetoj Stolici.
ALBANCI SU UVIJEK BILI PRISUTNI NA ZAPADU
Europa kroz stoljeća pamti Albance kao hrabre ratnike, uspješne lidere tijekom raznih ratova na Balkanu i Europi. Još od vremena Ilira, Arberije, pa sve do današnje Albanije, Albanci su stvorili imidž uspješnih lidera, administratora za vrijeme rimske imperije i turske vladavine, zahvaljujući njihovoj mudrosti u vojnim, političkim i diplomatskim odnosima kroz stoljeća.
Primjerice, u srednjovjekovnom ciklusu poznatih svjetskih umjetnika, u ciklusu „Albani”, Albanci su predstavljeni u umjetničkim djelima kao sudionici u vojnim strukturama pontifikata Venecije, zatim u pohodu Karla VIII. i Louisa XII – Francuska, u ratovima Španjolske u Nizozemskoj, tijekom renesanse u 14. i 17. st. i napoleonskim vojnim strukturama u 19. st.
Danas je Albanija samostalna i neovisna država koja slavi više od 105 godina postojanja, ima Albansko veleposlanstvo u Rimu i Svetoj Stolici, njegujući dugu tradiciju diplomacije s Vatikanom koja je bila prekinuta za vrijeme komunizma i ponovo obnovljena prije 25 godina. Apostolski nuncij, bio je kardinal Ivan Dias, a prvi veleposlanik Albanije u Svetoj Stolici je Willy Kamsi.
POSJET RIMU
Saznanja o najpoznatijem nacionalnom albanskom junaku, Skenderbegu i njegovim vezama s Vatikanom i Europom doveo nas je do glavnoga grada Italije – Rima. Prelijepi grad, poznat kao Vječni grad, prepun je rijekama turista, koji posjećuju mnoštvo znamenitih povijesnih zgrada i spomenika, koji govore o snažnoj rimskoj imperiji, njenim vođama poput: Cezara, Nerona i samom padu Rima. Ekipa „Ilirije“ antičku kulturu Rima doživjela je, kroz prekrasne trgove bogate fontanama, crkve s umjetničkim djelima koje svakodnevno oduševljavaju tisuće turista iz cijeloga svijeta, a posebno se ističe masivna arena Koloseum.
KOLOSEUM
Koloseum je najveći amfiteatar rimske imperije, zvan Anfiteatrum Flavium u kojem su se održavale predstave i trajale po sto dana. Posebno je poznat po gladijatorskim borbama pred 50.000 gledatelja.
Prošli smo i kroz atraktivne Španjolske stube, omiljeno mjesto umjetnika, hodočasnika i raznih turističkih skupina koje zastaju na Trgu Piazza di Spagna. Popili smo kavu stojeći, mnogo jeftiniju od one kavice, koja se pije sjedeći, polako i u miru.
Probijali smo se non-stop kroz guste redove turista u grupama, predvođenim vodičima i zastavicama raznih boja, kako se ne bi izgubili.
STIGLI SMO DO FONTANE DI TREVI
Uživalismo u njenoj ljepoti. Fontana je izgrađena 1762. i nalik je na pročelje palače. U sredini barokne skupine smješten je bog mora Ocean, koji upravlja s dva konja, jednim mirnim i jednim divljim, a vodi ih Tritoni. U fontani voda neprestano teče i smatra se simbolom životne snage Vječnoga grada.
Fontanu je proslavio Fellinijev film „La dolce vita“. No, ono što stvara gužvu pred Fontanom Di Trevi je legenda iz davnina: posjetitelji moraju baciti novčić u vodu, kako bi se ponovo vratili u Rim i imali sreće u braku i ljubavi. I ekipa „Ilirije“ sastavljena od tri člana: Vera Jelavić Sudar, Shenida Bilalli i don Francesko Maroti, a ženski dio ekipe bacio je novčiće za sreću u fontanu i uputili smo se u Vatikan.
DOLAZAK U VATIKAN
Prošli smo preko nekoliko trgova, rijeke Tiber i stigli do Vatikana, gdje nam se ukazala prelijepa Bazilika Sv. Petra – Piazza San Pietro i ogromni trg, u kojem je u samom središtu fontana okružena tisućama turista. Svake godine, na Trg Sv. Petra dolaze vjernici iz cijeloga svijeta kako bi čuli osobno papin blagoslov „Urbi et orbi“.
Don Francesko Maroti iz Rima, dao nam je puno informacija o Vatikanu: pod pokroviteljstvom talijanskog Senata Albansko veleposlanstvo u Vatikanu započelo je „Godinu Skenderbega“ konferencijom: „Europski korijeni Skenderbega i Albanije“ u dvorani talijanskog Senata – „Sala Zuccari”. Nj.E. monsinjor Francesco Canalini – apostolski nuncij, delegat državnog tajnika, kardinala Pietra Parolinija, tom je prigodom naglasio da je ponosan što je godina posvećena „ Gjergju Kastriotu Skanderbegu“, junaku i branitelju slobode Albanije, plemenite zemlje koja ima duboke europske korijene i iz koje su došli mnoge pape, ali i Sv. Majka Tereza. Veleposlanica Albanije u Vatikanu, Majlinda Dodaj, takoder je predstavila prvi put javnosti „važne dokumente glavnog sjedišta i Svete Stolice i Skenderbega” i prikazala šest dokumenata, koji svjedoče o bliskom prijateljstvu Pape Calista III. i Skanderbega. Konferencija u Vatikanu završila je porukom: „Skenderbeg se prvi put u povijesti Europe pojavio kao politički i vojni vođa, diplomat s idejom o ujedinjenju svih kršćanskih država protiv Turaka“.
BAZILIKA SV. PETRA BASILICA DI SAN
Došli smo ispred Bazilike sv. Petra -Pietro in Vaticano, najljepše i najveće crkve na svijetu, najsvetije mjesto kršćanskoga svijeta koja može primiti i preko 60.000 ljudi. Za ulazak u Baziliku čekali smo u dugom redu i prošli rutinsku kontrolu sigurnosti talijanske policije. Naše emocije u Vatikanu bile su pomiješane – od onih punih divljenja prema ljepoti ovoga velikoga zdanja – Svete Stolice do poštivanja funkcionalnosti najmanje suverene države na svijetu. Vatikan ima svoju poštu, marke, dnevne novine, radio, pravosudni sustav i vojsku koja se sastoji samo od katoličkih pripadnika Švicarske garde. Sv. Stolica je pod upravom crkvenog središta Rimokatoličke Crkve, a papa je vrhovni poglavar i vlada kao apsolutni monarh.
Unutar Brazilke Sv. Petra, u velikim masovnim dvoranama, uljepšanima likovima i skulpturama iz Biblije te freskama najpoznatijih umjetnika, razbijenim malim kapelicama za molitvu posjetitelja, osjećali smo se sićušnima.
KONKLAVE U VATIKANU
Konklave u Vatikanu – mjesto gdje se obavlja izbor pape.
Došli smo do glavnoga djela, središta Bazilike sv. Petra, takozvanih konklava, gdje 120 kardinala iz cijeloga svijeta dolazi izabrati papu, svi mlađi od 80 godina te izdvojeni od javnosti, glasuju. Tijekom izbora novoga pape kardinali se mole četiri puta dnevno. Ako ne uspiju izglasati novoga papu, glasački listići se spaljuju, a iz dimnjaka, koji se vidi s Trga sv. Petra, pojavljuje se crni dim. Kada jedan od kardinala dobije dvotrećinsku većinu i on prihvati službu pape, pojavi se bijeli dim i objavljuje se ime novoga pape. Kardinali iz cijeloga svijeta mogu biti birani po ovoj posebnoj proceduri.
Upitala sam se, kada je i kako počela veza između Vatikana i Skenderbega i kako su Albanci kroz povijest, uspjeli biti izabrani u tako velikoj konkurenciji, i to nekoliko puta, za pape na vrhu Svete Stolice.
SVETA STOLICA I 4 PAPE ALBANSKOG PORIJEKLA
Talijanske enciklopedije, koje smo prolistali, navode da je u Svetoj Stolici služilo do danas, bez obzira na pravovaljanost izbora, 307 crkveno – povijesno relevantnih papa. Medu njima bilo 7 papa ilirsko – albanskoga porijekla. Tri ilirskoga i 4 albanskoga porijekla. Najpoznatiji albanski papa bio je papa Clement XI, koji je znatno pomogao albanskom narodu, posebice Skenderbegu, u obrani Arberije od Turaka. Imao je znatan utjecaj na diplomaciju, dajući Skenderbegu moralnu i financijsku potporu i angažirao se u naobrazbi albanskoga naroda. Papa Clement XI. tijekom svoje službe otkrio je povijesnu činjenicu da su kroz stoljeća i prije njega postojali albanski pape tako da on nije jedini papa albanskoga porijekla.
PREMA POVIJESNIM DOKUMENTIMA 4 ALBANCA SU SLUŽILI KAO PAPE U SV. STOLICI:
Pape u ilirsko doba su: Sv. Eleuteri (174-189), Sv. Kaji (283-296), Sv. John IV. (640-642), ali pape albanskog porijekla, koji su ostavili trag u povijesti kroz stoljeća Svete Stolice su: papa Clement XI, John Francesco Albani-Laci ili Xian Francesco Albani De Lazio, čak i Pattyja Vincensa Malaju smatraju Albancem. Ovu informaciju je i službeno potvrdio časopis “Osservatore Romano”iz Vatikana koji je objavio članak novinara Giovannija Armillotija naslovljen: “Papa Clement i obitelj Albani” u kojem je dao kratku biografiju pape Clementa XI. i njegove obitelji, navodeći da su u Vatikanu u Svetoj Stolici služili još tri pape iz te obitelji i naveo njihovo albansko porijeklo.
- Prvi papa u Vatikanu ilirskoga porijekla bio je papa Sveti Eleutherius (175-189.). poznat po masovnom dijeljenju Biblijske poruke u mnogim mjestima Rimskoga carstva.
- Drugi papa ilirskoga porijekla bio je papa Saint Caius (283-296.) poznat kao Papa prvi koji je utvrdio strogi red i hijerarhiju među biskupima vatikanistima. Također, tijekom razdoblja papinstva Caiusa na rimskom imperijalnom kraljevstvu, jedna je od najpoznatijih ličnosti u vrijeme vladavine Dioklecijana.
- Treći papa je papa Ivan IV. (640-642.) zvani Dalmat; tijekom svojega papinstva nikada nije zaboravio svoje porijeklo i bio je poznat, jer je pomogao stanovnicima Dalmacije koji su bili pod „srpom“ barbarskih hordi.
MALO JE POZNATO DA PAPA CLEMENT XI. (1700-1721.) POTJEČE IZ JEDNE ALBANSKE OBITELJI KOJA JE POBJEGLA IZ ALBANIJE U ITALIJU
Rastao je u jednoj talijanskoj obitelji Urbini, Italija. Nakon smrti njegovih roditelja u, ističe se da se borio sa Skenderbeom tijekom otpora Turskoj. Papa Clement XI. nakon što je upoznao albansku provenijenciju, zanimao se za razvoj u zemlji, kako politički tako i religijski. Osnovan je “Savjet prvog nacionalnog pokreta Albanaca” (1703.).
DIPLOMATSKI ODNOSI IZMEĐU SKENDERBEGA I SVETE STOLICE VEZANI SU POLITIČKIM CILJEVIMA.
U razdoblju Arberijeve vladavine, odnos Gjergja Kastriote Skenderbega s Vatikanom ostavio je duboke korijene rekao je Don Francesko Maroti pokazujući nam dokumante iz Vatikana.
Veliku pažnju i skrb Svete Stolice Skenderbeg je privukao svojom domišljatošću i snalažljivošću u borbi protiv Turaka i na taj način pridobio simpatije i materijalnu potporu Vatikana. Skanderbeg je potpuno osvojiti povjerenje Svete Stolice mnogim pobjedama nad Turcima i stoga su papa Eugene IV. (1431-1447.), i Nikola V. (1447-1455.) usredotočili svu pozornost na borbu protiv Osmanlija. Pomoć prema Albaniji dosegla je vrhunac u razdoblju vladavine pape Pia II. (1458-1464), koji je Skenderbega smatrao zapovjednikom europskih kršćanskih vojski protiv turskih osvajača.
ŠVICARSKA GARDA
Puni dojmova o saznanju povijesnih činjenica vezanih za Vatikan i Skenderbega ekipa „Ilirije“ dogovorili smo se da svjetska javnost mora saznati činjenice koliko je Albanaca bilo na čelu Vatikana.
Pri izlasku iz Bazilike sv. Petra, s desne strane, kod Brončanih vrata, dočekala nas je Švicarska garda koja čuva stražu ispred Slavoluka zvona i odgovorna je za sigurnost Vatikana i pape. Njihova zanimljiva odora renesansnog izgleda, plavo, crveno, narančaste i žute boje konstantno plijeni pažnju posjetitelja, svi bi se željeli fotografirati sa nekim od stražara, ali pristup straži nije dozvoljen.
TRG SV. PETRA
Hodali smo Trgom Sv. Petra punom turista, okružen kolonadama od 284 dorska stupa u četiri reda, na kojima je postavljeno 140 statua svetaca. Sa sredine Trga, te iste kolonade izgledaju kao da su u jednom redu. Nasred Trga se nalazi egipatski obelisk iz 13. st. prije Krista. U Rim ga je donio car Kaligula u 1. st.
VATIKANSKI MUZEJI
Tijekom boravka u Vatikanu najviše su nas se dojmili Vatikanski muzeji, njih 6, a spadaju među najvrednije muzeje u svijetu: Egipatski muzej, Etruščanski muzej, Sikstinska kapela, Rafaelovi stanci, Pinakoteka i Etnološki muzej. U njima su najveće i i najznačajnije umjetničke zbirke i djela na svijetu: statua Laokonta, Michelangelove freske ‘Stvaranje čovjeka’ i ‘Posljednji sud’ u Sikstinskoj kapeli te Rafaelove ‘Disput o sakramentu’ i ‘Atenska škola“…
SIKSTINSKA KAPELA
Kapela je duga i vrlo visoka, prekrivena polukružnim svodom sa 6 prozora. Unutrašnjost je podijeljena na dva dijela. Veći dio, s oltarom, namijenjen je vjerskim ceremonijama i ostalim potrebama klera, a manji dio je prostor za vjernike. Prva je misa u Sikstinskoj kapeli održana 1483. godine, posvećena u čast Djevice Marije. Sikstinska kapela je poznata i zato što je prekrivaju znamenite Michelangelove freske.
KNJIŽNICA VATIKANA
Posjetiti Vatikan a ne spomenuti jednu od najstarijih knjižnica na svijetu s najznačajnijom zbirkom povijesnih tekstova je grijeh. Kažu da je njen prvi knjižničar, Bartolomeo Platina 1481. g. popisao knjige i prebrojao 3500 knjiga, čineći je najvećom u Zapadnom svijetu. Zbog svojih vrijednosti knjige na policama bile su privezane lancima.
PANTHEON
Veličanstveni hram Pantheon najljepši je primjer antičke umjetnosti i gradnje u Rimu. Šesnaest stupova nosi predvorje kroz koje se kroz originalna brončana vrata ulazi u veličanstvenu unutrašnjost. Ova Michelangelova kupola Bazilike sv. Petra najveća je kupola na svijetu.
I tako naša je istaživačka reportaža o Skenderbegu završila puna novih saznanja o službi albanskih papa u Sv. Stolici i vezi Skenderbega sa Sv. Stolicom o kojoj se jako malo zna u svijetu. U Vatikanskim arhivima postoji mnoštvo dokumenata koje treba istražiti i saznati pravu istinu o albanskom narodu kao najstarijem narodu u Europi i njegove poveznice sa Europom. Zasigurno će jednoga dana istraživači albanske povijesti otkriti još mnogo novih detalja o njihovom doprinosu Europi i Svetoj Stolici.
