“Prizrenska trkačica” (“Trčanje ženske figure”, atletika)
Piše: Jahja Drancolli
Naša zlatna olimpijska tradicija postoji od davnina (5. stoljeće prije Krista) do danas: “Prizrenska trkačica” (“Ženska figura koja trči”, atletika), Majlinda Kelmendi, prvakinja Olimpijskih igara u judu (2016.), Distria Krasniqi i Nora Gjakova prvakinja olimpijske igre u judu (24.-26. / VII / 2021)
Povijest sudjelovanja istaknutih sportašica Republike Kosovo (Dardanija) na Olimpijskim igrama datira barem od stoljeća. V prije naše ere. U tom je kontekstu poznato da je uprava Britanskog muzeja u Londonu 1876. godine (broj 208) zabilježila je važan arheološki objekt pod nazivom “Trkač Prizrena” (“Trčeći ženski lik”), otkriven i donesen s područja Prizren (tada) Albanije.
Vrijednosti su mu promjenjive. Prvo to je objekt s kraja stoljeća. VI i početak stoljeća. V. pr. Kr., Koji su sudjelovali na bilo kojoj od tadašnjih Olimpijskih igara.
Drugo, imamo posla s likom visoke umjetničke i estetske razine, koji je privukao pažnju gotovo svih poznatih znanstvenika likovne umjetnosti, kao i arheoloških, duhovnih i sličnih područja, koji imaju gotovo isto mišljenje i Zahvalnost.
Dakle, prema njima, figurica trči udesno s tijelom okrenutim prema naprijed gledajući prema dolje udesno, i držeći haljinu podignutu u ruci, nosi presavijene suknje koje padaju s desne ruke, omeđene s obje strane, a kosa se paralelno ljušti odostraga.
Ostali dijelovi jubileja nedostaju. Također su vrlo vidljive njene vrlo velike oči. Figurica posjeduje pokret i živost u skladu s plesom koji svira. Ističe se njega i simetrija kose na liku Prizrena. Sve ove značajke figurica izdvajaju je od mnogih drugih figura tog vremena.
“Prizrenska trkačica”, kako je zovu i još zovu u Britanskom muzeju u Londonu, ima visinu od 11,4 cm.
Danas ćemo, osim Britanskog muzeja u Londonu, “Trkača iz Prizrena”, koji je kao dardanski sportaš sudjelovao na jednoj od Olimpijskih igara 5. stoljeća prije Krista, pronaći vrlo stabilne u “Enciklopediji globalne arheologije” (J. Drancolli; “Kosovo: arheološko naslijeđe”, Springer, 2014, ur. Claire Smith, str. 4310; J. Drancolli; “Kosovo: arheološko naslijeđe”, Springer, 2020, ur. Claire Smith, str. 6305), kao arheološko naslijeđe drevne Dardanije, odnosno Republike Kosovo.
