Statut govori o albanskoj civilizaciji građanstva u 14 st. koji je prihvatila Europa. Knjigu je preveo poznati znanstvenik srednjovjekovne povijesti,Pellumb Xhufi, pod nazivom “Statut grada Skadra u prvoj polovici 14. stoljeća” objavljena je 2002. pod pokroviteljstvom Sveučilišta u Veneciji. Statut Skadra iz 14. st, u Zagrebu  predstavila  poznata Venecijanka, prof. Lucian Nadin!

Albanija nije mjesto krvne osvete i istrebljenja stanovništva, gdje se provode divlji kôdovi, već je zabilježen  građanski  kôd u Kaznenom zakonu,  jednak  ostalim  gradovima i državama najnaprednijh  naroda europskog vremena. Ruši sve dotadašnje stereotipe i neznanje koje imamo o razdoblju prije osmanskog osvajanja naše zemlje.

U Zagrebu, 18. svibnja 2018., na Tribini  Grada Zagreba, Kaptol 27, održan je znanstveni forum na temu: “Statuti Skadra i spomenik srednjovjekovne Albanije“,  predavači prof. Lucian Nadin, znanstvena istraživačica sa Sveučilišta u Padovi i Veneciji i dr. sc. Pellumb Xhufi, akademik i povjesničar. Predstavljanje anastatičkog izdanja Skadarskog Statuta vodila je inicijatorica tribine, gđa Melita Orešković, tajnica Vijeća albanske manjine Grada Zagreba kao  organizatorica događanja.

„Statut Skadra ” su zakonski tekstovi  izrađeni u prvoj polovici 1300. godina koji su pratili događanja u gradu Skadru sve do njegova pada u Turske ruke 1479.
Statuti su predstavljeni kao anastatik publikacije „Prava kulturna baština srednjovjekovne Albanije” čija  vrijednost leži u povijesti Jadranske obale i njegovim odnosima s Venecijom i velikim silama na tom području u okviru velikih međunarodnih odnosa.

Lucian Nadin, znanstvena istraživačica sa Sveučilišta u Padovi i Veneciji došla je do velikog otkrića koje zahtijeva puno poštovanje albanskog naroda : pronalašla je umjetničke slike Skenderbega na brodu Doze vođa Mletačke Republike. Također je predstavila pred  albanskim, talijanskim i hrvatskim aditorijem i druga otkrića albanske povijesti : 2 statuta grada Skadra, koji predstavljaju jedan od najvrednijih povijesnih dokaza o Albaniji. Njihovim otkrićem  prof. Lucian Nadin dala je  novo svjetlo povijesti srednjovjekovne Albanije. Oni su dokaz albanske stvarnosti prije sedam stoljeća da su svi albanski gradovi i sela vođeni Ustavom i zakonom.

Nevjerojatno  je kako se kroz njih predstavlja  život tadašnje općine Skadra: gradska uprava, suđenja, kazne, proslave, civilni sektor, slavlje, obiteljski testamenti i sve drugo.

Posebno je  vrijedno, što dugogodišnje istraživanje ove albanologinje nije stalo. Ponovo je plasirala  još jednu informaciju, jako bitnu za albanski narod.U crkvi San Sebastiano, poznata kao Crkva Albanaca u Veneciji, također je pronađena  oslikana albanska nacionalna  zastava. To je prvi prikaz u povijesti gdje se  predstavljaju Kastrati.

Gospođa Lucian, u 20 godina proučavanja i istraživanja doprinjela je puno u  upoznavanju talijanske književnosti i venecijanske kulture, posebno su ineresantne povijesne teme u svezi Jadrana, odnosi  Serenissima i Albanije, između srednjega vijeka i modernoga doba. Rezultati su bili izvrsni. U venecijanskim arhivima otkrila je  brojne povijesne  znamenitosti neobjavljenih  vezano za Albaniju, od drevnog teksta Skadarskog  Statuta iz 14.st. Tako je došla do dokumentacije od 500 dokumenata o velikoj migraciji  i djelima izdavača, pisaca, umjetnika  albanskog porijekla iz Venecije, do ponovnog otkrivanja tragedije Skenderbega iz XVII. st.  koja se  izgubila.
Kao znak zahvalnosti za njezin rad i istraživanje,  gospođu Nadin Grad Skadar proglašava počasnom  građanankom u 2010. Također je 2015. godine od predsjednika Republike  Albanije dobila  medalju “Gjergj Kastrioti Skënderbeu”.

Profesorica  Lucian Nadin, predano i s puno ljubavi prema Albaniji,  svojim istraživanjima izvukla u Vatikanskom arhivu i podarila nam  rijetko bogatstvo iz vremena  Arbërie. Prema prof. Dove Xhuveli „Statuti Skadra otkrivaju sjajan dokaz srednjovjekovne civilizacije, autonomnost grada, gdje  je Skadar zauzimao posebno počasno mjesto u dalmatinsko – albanskim  odnosima.

Ove rijetke materijale objavio je direktor ICD, istraživač, Piro Misha, pod pokroviteljstvom premijera Albanije,  Edi Rama, a objavljuje se na albanskom jeziku u „Godini Skenderbega“.
Imali smo priliku razgovarati s profesoricom Lucian Nadin u svezi  Statuta grada Skadra.

Iliria: Što sadrže Statuti  Skadra?
Oni su prva, pisana svjedočanstva pozitivnoga, autohtonoga europskog prava. Predstavljaju ne samo znanstvenu i kulturnu činjenicu, već i izvanredni obrazovni i povijesni trenutak od  1330-1479. godine . U Skadru imali su svoje zakone,običaje koje su  regulirali tijekom života. Nazvani su kao pravi „spomenik“  kulturne baštine  srednjovjekovne Albanije. To je  najstariji pravni tekst  napisan na području Albanije. Srednjovjekovni zakoni još uvijek zadivljuju njihovom “aktualnošću” . Neka su vrsta “Ustava” koji ujedno uključuje norme javnoga, kaznenoga i građanskog prava. U srednjovjekovnoj Europi, statuti Skadra čine   fenomen grada,  organiziran  u najvišem obliku  na području općine, odnosno, grada. Imali su zakone i njegove institucije, koje  su birali „demokratski”  slobodni građani. Dosad su postojali takvi statuti u  nizu albanskih gradova: Ulcinj, Tivat, Drač i naravno Skadar.

Ilirija: Kako ste saznali za  statute grada Skadra?

Lucian Nadin: Rukopisi su  sačuvani u knjižnici Muzeja Correr u Veneciji, pronašla sam ih  za vrijeme mojih istraživanja  1995. i objavila  njihovo postojanje 1997. godine na  znanstvenoj konferenciji u  Sveučilištu „Luigi Gurakuqi” u Skadru, gdje sam  donijela dokumetaciju na dva jezika pod nazivom “Statuti Skadra u prvoj polovici 14. stoljeća” Objavljeni su pod pokroviteljstvom albanskoga i talijanskoga predsjednika. Prva publikacija nastala je u Italiji 2002. godine, no uz doprinos povjesničara i lingvista i prijevoditelja tekstova na albanski jezik. Tako je 2003. objavljeno drugo izdanje albanskog prijevoda uvodnih eseja u Albaniji.

Ilirija: Jesu li Statuti grada Skadra veliko povijesno svjedočanstvo o životu  tog vremena?

Lucian Nadin: Oni spadaju  u vrijeme kada je Skadar bio u posjedu cara Stefana Dušana, i ostali su  na snazi ​​dok  je grad došao u posjed Venecije do 1479. te opsadom Turaka.

Ilirija: Kako ste došli do ovog dokumenta?

Lucian Nadin: Godine 1907. Državna knjižnica Venecije, koju vodi Leone Montana, željela je označiti  postojanje  statusa Skadrana. L. Fontana je registrirala kao “Sjkodra, Albanija”. Statuti  Skadra. Gospođa Correr i Građanski muzej, Venecija “. Ovaj naslov nije privukao pažnju istraživača gotovo pola stoljeća. Odmah sam skinula  ovu informaciju  i  predstavila Gherardu Ortalitu, mladom Shmitu, koji je poznavao Državni arhiv u Veneciji, i  zamolila  ga  da nešto  napiše  o  tim zakonima Skadra. On je istraživao  prisutnost venecijanskog plemstva u srednjoj Albaniji. Tako da je ovaj dokument  izradio Oliver Jens-Schmit .

Ilirija: Statuti grada Skadra predstavljaju najstariji zakonodavni tekst albanskog teritorija?

Lucian Nadin:  Statut Skadra  pruža dokaze o obalnom djelu Albanije, urbanim centrima i vođenju  kulturnih  i društvenih  raskrižja iz  stoljetnog  iskustva. Tekst se bavi  poviješću  grada, posebno sa smrću Stefana Dušana,koji je  pobjegao s polovinom teritorija Bizantskog Carstva. Upravo kako bi  zaustavili njegovu namjeru  i izvan Jadrana, Skadar je preuzela Venecija 1336. godine.

 Ilirija: Venecija i Skadrar u Albaniji  njihovi statuti i njihova uloga?

Lucian Nadin: Svakako  da su  statuti bili oblikovani stoljećima, također govori se  o Gjergji Balshiu koji je predao Grad Veneciji. Statuti su implementirani i nakon vladavine

Skadra  pod Venecijom. Čak i pod njihovom vladavinom, Grad je imao svoju neovisnost i vođen  je po starim statutima, imajući u vidu da stanovnici imaju poštovanje prema Bogu i državi.
Više od jednog stoljeća u Rozafanskom dvorcu vijorila je mletačka zastava. Nakon što je Osmanska vojska okupirala Skadar, većinski dio stanovništva pružio je otpor  okupaciji Skadra  i kasnije su  se preselili  u Veneciju. Skadarske  izbjeglice u Veneciji okupile su  se kao albanska zajednica i sačuvala tradiciju, a većina njih uspjela je održati  status aristokracije koje je kasnije priznalo venecijansko plemstvo, a potom je  1442. otvorena škola  na albanskom jeziku u Veneciji.

Iliria: Koliko poglavlja ima Statut grada Skadra?

Lucian Nadin: Statuti Skadra sadrže 278 poglavlja i sastoje se od različitih tema. Nakon nekih uvodnih poglavlja o javnom pravu nastavlja  nizom  normi koji vode do izgradnje  i najma kuća i raznih djelatnosti.

Iliria : Zanimljivo je  kako je izgledao život tadašnje Općine Skadra, gradske uprave, sudske odluke, kazne, proslave, civilnog društva, obitelj?

Lucian Nadin:  Albanija nije  zemlja krvne osvete, istrebljenje stanovništva, gdje vladaju  divlji kodovi, već građansko društvo, gdje vlada državni Kazneni zakon jednak najnaprednijim gradovima i narodima Europe, koji  ruše sve  dotadašnje stereotipe i neznanja  prije osvajanja  albanskih teritorija od Turaka.

 Iliria: U drugoj polovici  postoje neki standardi o radu u polju, šumi, radni uvjeti i plaće ?

Lucian Nadin:  U sljedećim stavkama i dalje se  govori  o  građanskom Ustavu, odredbe narodne skupštine, vijeće sudaca, odgovornosti za vojnu službu i općine. Statuti također sadrže norme sudaca, sudske postupke, pravni položaj crkve i biskupa. I na kraju građanske kazne. Ono što ostavlja poseban dojam su zakoni urbane politike, obrt struktura  političkoga i društvenog života, carina,  poštivanje javnog prostora, čovjeka, posebice žena – koja je zaštićena i poštovana.

 Iliria: Statut Skadra spominje žene i njihova prava?

Lucian Nadin:  Podijeljena su u tri dijela: o bludnicama:“ Ako se dokaže da je žena s dva ili više muškarca, ne smije nositi pokrivalo za glavu, po tadašnjem običaju, niti se povezati ni  sa kim. Niti je  dopušteno boraviti u blizini plemenitih dama. Ako postupi suprotno tih naloga će biti kažnjena. Ako se dokaže da takva žena  čini zlo obiteljima, ona mora napustiti grad u roku od tri dana, u slučaju da ne napusti, bit će protjerana batinama na ulicu i nikada se ne smije vratili u zemlju.“

Iliria: Govori se i o silovanju žena?

Lucian Nadin: Ako je neudana žena u vezi s čovjekom u braku, on je prisiljen da je oženi. Ali ako je žena u braku i muž je siluje, onda je dužan platiti kaznu,  ali žena mora dati dokaze. A što se tiče braka  dječaka i djevojčica za ženidbu, pravilo je da djevojke imaju prednost pred dječacima.

Ovaj izuzetno vrijedan  i zanimljiv razgovor  s istraživačicom povijesti albanskoga naroda, gospođom Lucian Nadin završili smo porukom: „Postoje na tisuće dokumenata koji trebaju izaći  na vidjelo iz arhiva Venecije. Kao u ovom slučaju Statuta Skadra trebalo je pročitati samo tri retka  za promjenu cjelokupnog poglavlja albanske povijesti. Jedan od takvih dokumenata potvrđuje imenovanje Marina Barletija kao kapelana crkve u Vicenzi. Gdje je vidljivo,  ne samo postojanje već  vrijeme i atmosfera u kojoj je Marin Barleti napisao priču  o Skenderbegu –  završila je ovaj intervju poznata talijanska albanologinja  Lucian Nadin.