Ono što moramo učiniti za Kosovo je ulazak u EU, ne kao san, već plan koji se poštuje u suradnji sa svima!
Albanija i Kosovo ne mogu uskratiti bratske odnosei mi to ne poričemo, to je legitimna stvar!
Razgovor vodila: Shenide Bilalli
Kosovo ima novog veleposlanika u Hrvatskoj koji je preuzeo dužnost krajem 2017. godine. Gezim Kasapolli je bivši zamjenik ministra europskih integracija, te savjetnik Kadri Veselia, kao i predstavnik diplomacije Kosova u Hrvatskoj.
U Zagrebu, 5. listopada 2017. je veleposlanik Republike Kosovo u Republici Hrvatskoj, Gezim Kasapolli, na svečanosti u organizaciji Predsjedništva Republike Hrvatske predao vjerodajnice hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović. Tom prigodom, veleposlanik Kasapolli je predsjednici Grabar-Kitarović prenio pozdrave predsjednika Republike Kosova, Hashim Thacia koji se zahvalio na kontinuiranoj potpori Hrvatske Kosovu i izvrsnoj suradnji između dviju zemalja.
Predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je kako će i dalje podupirati Republiku Kosovo, posebice u euroatlantskim procesima i jačanju položaja Kosova u regiji.
Gezim Kasapolli, treći je po redu veleposlanik Kosova u Hrvatskoj. Oženjen je i ima dvije kćeri, a od 2005. godine je dio kosovske politike. Radio je u svim međunarodnim institucijama koje su bile prisutne na Kosovu, od Vijeća Ujedinjenih naroda, do institucija EU, a također je bio aktivni sudionik politike kao savjetnik svih ministara. Godine 2011. vršio je funkciju zamjenika ministra u Ministarstvu za integracije, te je 2014. godine izabran za ministra integracija i prvi savjetnik Skupštine Kosova. Trenutačno obavlja dužnost veleposlanika u Republici Hrvatskoj. G. Kasapolli smatra kako je njegov mandat dobar početak kako za njega osobno, tako i za unaprijeđenje odnosa dviju država te uspjeh Albanske zajednice u Hrvatskoj.
Intervju
ILIRIA: Veleposlaniče, u ime Albanaca Hrvatske, udruge Kraljice Teute i časopisa „Ilirije“ želimo vam dobrodošlicu u Hrvatsku. Hvala što ste prihvatili naš poziv.
Gezim Kasapolli: Zahvaljujem vam na pozivu i čast mi je biti ovdje s vama danas. Želim vam mnogo uspjeha s časopisom „Iliria“ i vašom udrugom Kraljica Teuta.
ILIRIA: Kako ste doživjeli Hrvatsku?
Gezim Kasapolli: Moji odnosi sa s Hrvatskom datiraju mnogo ranije, od vremena kada sam kao ministar za integraciju vodio taj resor te imao niz kontakata s Hrvatskom. Ovu zemlju sam doživio kao mjesto prijateljstva, državu sa svježom institucionalnom memorijom u odnosima s europskom integracijom. Pokušavamo primjeniti cjelokupnu praksu Hrvatske i dokazati da je to ujedno i put Kosova ka Europskoj Uniji. Također, pokušavamo izvući najbolje iz tog iskustva i prakse – i uspjevamo. Puno sam puta boravio u Hrvatskoj, imam dobre kontakte sa hrvatskim institucijama i to nam je to pomoglo na putu u EU, kao i u izbjegavanju pogrešaka koje je Hrvatska radila tijekom vlastitog puta u EU. Mi smo mlada država sa novim institucijama i vjerujemo da smo u mogućnosti odabrati što bolja iskustva, a Hrvatsku smatramo dobrom zemljom koju trebamo uzeti za primjer.
ILIRIA: Je li Kosovo ispunilo uvjete za ulazak u EU?
Gezim Kasapolli: I sama EU-a je institucija koja prolazi kroz proces sazrijevanja, u smislu učenja na najboljem mogućem iskustvu. Napraviti ću paralelu; EU iz godine 2007. je nemoguće usporediti sa EU 2017. godine upravo zbog toga što je Europska unija prošla kroz kompliciran proces stvaranja vlastite institucije EU. Odgovor na pitanje koliko je Kosovo ispunilo uvjete mora s promatrati kroz prizmu mladosti Kosova kao države. Jedna razlika od ostalih država je mi istodobno prolazimo kroz dva procesa, proces uspostavljanja institucija koje nismo imali prije i proces europskih integracija. Obavljamo velik i složen posao. Kosovo je na pravom putu, na kojem se kao i cijela regija suočava s istim problemima. Želim reći da je Kosovo ispred mnogih zemlja u EU ali nas kao i mnoge druge zemlje, očekuje još puno posla. Kosovo se ne može samo tako umetnuti u EU, naša država nije usamljni otok. Sve države zapadnog Balkana trebale bi definirati svoj cilj i prihvatiti međusobnu suradnju, kako bi svi zajedno mogli dokazati EU vlastitu sposobnost koegzistencije unutar veće strukture.
Riječ je o uistinu kompliciranom procesu, ali vjerujem da je naša velika prednost najviši postotak gradana s vrlo jasnim ciljem, odnosno onih koji žele u Europsku uniju. Prihvatili su to kao ideju i koncept, kao utjelovljenje vrijednosti koje namjeravamo uvesti u društvo. Za nas nema druge alternative, za razliku od nekih drugih balkanskih zemalja. Imamo jasnu viziju puta prema EU i pokušavao se što više prilagoditi njenim vrijednostima. Znamo da je put dug i da on ne podrazumijeva samo ispunjavanje nekih dokumenata, već i podizanje kolektivne svjesti, jasne promjene u načinu razmišljanja društva. Na žalost, to nije kratki proces već definitivno dug put.
ILIRIA: Često me u Hrvatskoj pitaju što smo dobili s neovisnošću Kosova, kakav je status grada Mitrovice i srpske manjine?
Gezim Kasapolli: Kosovo je multietnička država i u Ustavu Kosova je istaknuto očuvanje prava svih nacionalnih zajednica. Prema Ustavu, kao i ostale manjine, Srbi imaju pravo na10 zastupničkih mjesta, u Skupštini Kosova su im rezervirana mjesta, a uskoro imat ćemo manjinama dati pravo na još još dva mjesta – hrvatskoj zajednici koja će priznata Ustavom imati status zajednice, kao i crnogorskoj zajednici te će obje automatski postati dio Skupštine.
Što se tiče ostalih političkih smjerova, Kosovo je već ušlo u proces dijaloga, odnosno dio procesa integracija u EU podrazumijeva i za rješavanje preostalih problema sa susjednom Srbijom, problema koje se vuku i godinama ne rješavaju. Riječ je o procesu pregovora kojim izražavamo našu zrelost i sposobnost za suočavanje s problemima dvaju država, kojim dokazujemo jasno tendencije koje želimo riješiti kroz taj dijalog.
Mitrovica 2017. godine se razlikuje se od Mitrovice 1999. godine, jer smo se mi, kao i srpska populacija suglasili s jednim: Kosovo je jedinstveno i treba biti dio ove institucije te kao takvo doprinijeti riješavanju ovog dramatičnog pitanja. Potrebno je vrijeme, zbog zajedničke vizije kolektivnog razmišljanja to nije jednostavan proces. Nije lako promijeniti mentalitet, ali moramo imati na umu da dolazimo iz vrlo bolne povijesne priče.
Sama činjenica da smo prije 18 godina ratovali, a danas zajedno sjedimo za stolom i mirno razgovaramo o bitnim pitanjima je izvrsno dostignuće. Uz nas su i prijatelji iz EU i SAD-a s koji će nas i dalje podržati.
ILIRIA: Hoće li Srbija priznati Kosovo kao državu?
Gezim Kasapolli: Što se Srbija prije složi s tom nepromjenjivom činjenicom, to će lakše i brže razjasniti i olakšati svoj put u EU, to je logičan zaključak. Putovanje Srbije prema unutarnjem pomirenju i pomirenju sa svojim susjedima u konačnici može rezultirati vrlo pozitivnim stvarima diljem regije.
U trenutku kad se prestanemo baviti pitanjem zemljopisa, biti će mnogo lakse nama i Srbima kao susjedima, jer je u interesu Kosova, da Srbija krene prema EU te zajednički krenemo prema ovim vrijednostima. Regija ne može ostati izvan velikog procesa i izvan glavnih gospodarskih i političkih zbivanja. Vrijeme je da nestane logika ratovanja s teritorijalnim pretenzijama iz 90-tih godina, došlo je do promjene političke infrastrukture na Balkanu. Država Kosovo je stvarnost koja se ne može promjeniti.
ILIRIA:Kad očekujete da će Srbija priznati Kosovo?
Gezim Kasapolli: Što prije to bolje za svakoga. U Srbiji trebaju napokon shvatiti stvarnost. Stoljećima se gradila ideja i uvjeravalo ljude u nešto što se pokazalo kao neistina. Što se brže udaljimo sa spornih aspekata povijesti, to će biti bolje za obje države Srbiju i Kosovo.
ILIRIA: Dobri odnosi između Kosova i Hrvatske njeguju se već stoljećima, ali sada je problem viza. Zašto?
Gezim Kasapolli: Vize za Kosovo doista su veliki problem. Hrvatska je članica EU i mi razumijemo njene obaveze. Nije slučajno što nakon dolaska pokušavam pronaći rješenje za ovaj problem. Hrvatsku nadziru institucije EU-a, a Kosovo je na neki način adresa vezana za pitanje ulaska Hrvatske u Schengenski vizni sustav. Ne preostaje nam rdrugo nego da imamo razumjevanja za to.
Vjerujem da je proces viza pri kraju odnosno da će u trenutku liberalizacije vize, Hrvatska biti u Schengenskom paketu te nećemo imati potrebu za vizu.
ILIRIA: Hrvatska je tradicionalno velika pomoć Kosovu?
Gezim Kasapolli: Naši su odnosi oduvijekizvrsni, ne samo na Kosovu, već govorimo o albanskoj zajednici, ali i dalje vjerujem da još uvijek ima još mogućnosti.
Hrvatska je u jednom trenutku devedesetih godina napustila regiju Kosova i Albanije i okolne zemlje te je na neki način potrebno da vrati toj regiji. Naime, bez obzira što je europska zemlja, Hrvatska ima potencijal da bude zaštitnik zemalja bivšeg Balkana koje nisu dio EU. Time bi preuzela izravnu odgovornost za zemlje koje ulaze ili se žele pridružiti EU.
ILIRIA: U kojoj su fazi konzularnI odnosi, obzirom da su potpisani brojni ugovori s ministarstvima? Kako se realiziraju?
Gezim Kasapolli: Srećom, sada ulazimo u jedan postupak za stvaranje zajedničkih povjerenstava i jačamo suradnju između Kosova i Hrvatske. Između dvaju ministarstava rada i mirovinskog pitanja uskoro izlazimo s konkretnim prijedlogom rješavanja određenih problema, što je tek početak. Nije riječ samo o problemu mirovina, već i brojnih drugih pitanja uključenih u paket sporazuma, koji bi trebao biti potpisan: sezonski rad, zapošljavanje akademskog osoblja, razmjene studenata. Ima još niz pitanjima koja treba raspravljati. Moramo započeti s konkretnim stvarima i reći “dosta” političkim raspravama i platonskim odnosima. Jednostavno, trebamo realizirati konkretne sporazume a zatim ih i provesti.
Na našu inicijativu ponudili smo sporazume i ostalim državama ali u tom smjeru ništa nije učinjeno. Vjerujem da će sljedeća godina biti godina koja će obilježiti povratak praktičnim i pragmatičnim odnosima.
ILIRIA: Hrvatska je uključena u sve strukture Kosova. Koliko je Kosova prisutno u strukturama Hrvatske i koliko ste zadovoljni statusom Albanaca u Hrvatskoj?
Gezim Kasapolli: Integracija Albanaca u Hrvatsku je doista primjer koji bi trebali slijediti druge zemlje. Vrlo sam zadovoljan statusom Albanaca, jer su se na najbolji mogući način integrirali u hrvatsko društvo. Ovo je veliki uspjeh. Kosovo, nažalost, nije dovoljno prisutno unutar struktura donositelja odluka u Hrvatskoj, ali je to posao koji treba obaviti u nbudućnosti. Hrvatska se usmjerila ka EU-a kako bi bila pod krovom zemljama europskih zemalja. Balkanske zemlje, među kojima je Kosovo, ostavila je sa strane. Sada je orijentacija vrlo dobra i zajednički radimo na uvođenju Kosova na dnevni red Hrvatske. U tome albanska zajednica u Hrvatskoj može dati veliki doprinos. Ne trebamo početi od početka već samo nastaviti, što je zdravi temelj izgradnje naših odnosa.
ILIRIA: Znači li to da ćemo uskoro u Kosovskom parlamentu vidjeti Hrvate?
Gezim Kasapolli: Na Kosovu živi mali broj Hrvata, jer ih se, na žalost, većina iselila za vrijeme Miloševićeg režima 90-ih godina. Oni su koncertrirani na dvije lokacije, i trebamo skupa raditi na njihovom povratku, stvaranjem novim mogućnosti. Zajednica je mala, ali vjerujem da mogla biti potpuno smislena, ukoliko im dodjelimo zasluženi status sudionika u borbi za neovisno Kosovo. S druge strane, treba im pokazati da je Kosovo njihova zemlja. Naišao sam u Hrvatskoj na građane s Kosova koji su uključeni u hrvatsku političku sferu i spremni su doprinijeti i pomoći hrvatskim građanima na Kosovu. To je nešto što treba razraditi i početi u lokalnim institucijama u Janjevu i Letnici – rezultati će se vidjeti vrlo brzo.
ILIRIA: Treba li albanska manjina imati stalno mjesto u Hrvatskom Saboru?
Gezim Kasapolli: To je odluka koja ovisi o hrvatskim institucijama i ovisi o samim albanskim građanima. Oni trebaju biti organizirani u stavovima i potrebama, naravno uz podršku Kosova i Albanije. To je unutarnje pitanje Hrvatske, koje ne želimo nametati. Kao manjina dovoljno su zreli da to mogu zahtijevati u određenim trenucima, ali je ključno jedinstvo zajednice – bez toga, u nijednom pogledu nema napretka.
ILIRIA: Mislite li da Albanci u Hrvatskoj putem civilnog društva imaju dovoljno sposobnosti za izražavanje stvarnog statusa, kulture i nacionalne tradicije?
Gezim Kasapolli: Cijela albanska zajednica, bez obzira je li riječ o ljudima iz Albanije ili Kosova, pokazala je spremnost i volju te su vrijedni i požrtvovni građani Hrvatske. To su značajke koju treba poštivati. Također, pokazali su da su spremni raditi i pridonijeti za Hrvatsku, počevši od proglašenja Hrvatske kao nezavisne države, te albanskog doprinosa tijekom obrane do doprinosa na ostalim poljima.
ILIRIA: Jesmo li sada ušli u novu fazu?
Gezim Kasapolli: Albanska zajednica je svjesna da je ušla u novu fazu i da je ta faza podizanje kolektivne svijesti kad je bitno razvijati dobre odnose s Hrvatskom, kao i svijest o vlastitim mogućnostima i potencijalima. Ovo je preporuka koju ću dati na Kosovu i gdje god išao. Zalagat ću se da ljudi više investiraju u edukaciju i obrazovanje te daju priliku tim vodećim procesima. Svaki razvojni stadij sa društvenog ili socijalnog aspekta doseže određene razine tijekom ovih procesa, i nije nužno da jedna osoba bude nositelj svih faza razvoja. Ono što sam vidio je vrlo dobar potencijal druge generacija koja dolazi, generacije koja se treba što više involvirati u društvo, a ne tijekom izgradnje općeg koncepta i zahtjeva ostati po strani. Mi kao zajednica i na Kosovu imamo problema s artikulacijom: staviti ideju na papir, istaknuti rad, argumentirati stav.
ILIRIA: Tijekom 2014. godine dogodio se veliki val napuštanja Kosova. Je li to dovelo do smanjenja broja stanovnika, gdje je nastao problem i koliko je Albanaca raseljeno s Kosova?
Gezim Kasapolli: Liberalizacija viza jedan je od glavnih problema s kojima se suočavamo već niz godina. Na žalost, Europska unija na neki način zanemruje činjenicu i nelagodnu pretpostavku da je u 21. stoljeću čak 1,7 milijuna ljudi na neki način zatočeno. Ono što je najgore je velika je kosovska dijaspora.
Negdje 40 posto naše populacije ili bolje rečeno, oko milijun raseljenih Albanaca s Kosova je raseljeno po svijetu – govorimo o Njemačkoj, SAD-u, Švicarskoj i drugim zemljama EU. Nastao je veliki potres, a posljednji bijeg azilanata je rezultat nesporazuma, kao posljedica blokade u procesu integracije liberalizacije viza i raznovrsnih težnji naših dušebrižnika iz susjednih zemalja.
ILIRIA:Godine 2013. potpisali ste sporazum sa Srbijom o slobodnom prolazu izbjeglica. Jesu li mnogi taj sporazum iskoristili kao priliku za provođenje kroz Srbiju te pokušali prodrijeti do mađarske granice.
Gezim Kasapolli: Bila je to ciljana namjera da se pokaže kako Kosovo nije stabilna zemlja, ali, srećom spriječili smo ih u tome. Prije tri godine smo uspjeli zaustaviti taj veliki val izbjeglica, tako da Kosovo nije na prvom mjestu zemalja koji traže azil, već puno niže na listi zemalja koje sudjeluju u liberalizaciji viznog režima .
Dokazali smo da možemo kontrolirati naše granice i da smo zreli za ulazak u taj proces. Nažalost, EU nam je dala dvostruko više uvjeta nego drugim zemljama. Za primjer navesti ću Albaniju, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju; kada su te države ušle u proces liberalizacije viznog režima, imale su 47 – 49 uvjeta, koje su morale ispuniti, dok smo mi imali 101 uvjet.
ILIRIA: Mislite li da je EU na neki način opreznija prema Kosovu?
Gezim Kasapolli: Vrlo su oprezni i “brižni” i vjerujem da su nas kažnjavali zbog pogrešaka naših prethodnika. Kako god bilo, tamo smo gdje jesmo i idemo prema EU. Vjerujemo da će proces razgraničenja sa Crnom Gorom biti dovršen iduće godine i da ćemo dobiti zeleno svjetlo za liberalizaciju viznog režima.To će za naše građane biti prilika da putuju bez viza te kao i drugi žive izvan Kosova, Albanije, Makedonije i Crne Gore.
Naš cilj je da EU otvoriti vrata Kosovu, jer 60 posto stanovništva ima manje od 25 godina. Teško je držati svu tu mladu krv pod kontrolom i pretvarati se da ostvaruju san. Ono što moramo učiniti nije imati san – već plan, koji se poštuje i realizira u suradnji sa ostalima.
ILIRIA: Navodno postoji strah da će se Albanija i Kosovo spajiti u Veliku Albaniju?
Gezim Kasapolli: Ovo je jedna od teza koji su stvorili nasi neprijatelji. Ideja velike Albanije potječe iz 19. stoljeća, kad je izvorno rođena od nacionalnih država, a kako smo već smo ranije istaknuli, spajanje će se dogoditi ali u Europskoj uniji, gdje imamo zajedničke interese. No, bez obzira na to, Albanija i Kosovo njeguju iznimne svoje bratske odnose, što ne poričemo, to je legitimna stvar. Na kraju, imamo dvije države i funkcioniramo kao dvije snažne države te ulazimo u međusobne odnose kao dvije normalne strane.
ILIRIA: Potpisali ste ugovor o suradnji dviju zemalja. Je li to neki ulazak u postupak spajanja dvaju administracija?
Gezim Kasapolli: U posljednjih četiri godine održali smo niz zajedničkih sastanaka između dviju vlada i potpisali brojne ugovore i dogovore o suradnji između Albanije i Kosova, što je svakako svjedočanstvo o suradnji dviju država koje žele biti dio Europske unije. Albanija i Kosovo mogu se međusobno nadopunjavati kako bi pomogli jedni drugima i zajednički razvijali dobre odnose sa ostalima, na primjer, Makedonijom i Crnom Gorom. Cijela regija svjedoči EU o stanju unutarnjih odnosa, zajednički je cilj ulazak u EU.
Spajanje nacije dogodit će se kada postanemo Europska unija, kako bi očuvali mir u svrhu postignuća stabilnosti u regiji, jer činjenica je da smo dosta patili zbog megalomanskih tendencija i zahtjeva.
ILIRIA: Kao mladi diplomat, koju misiju želite ostvariti u ulozi kosovskog veleposlanika u RH?
21.Gezim Kasapolli: Hrvatska ima novu institucionalnu memoriju za europske integracije, i to je moj fokus i misija, pokušati isto provesti na Kosovu, s težnjom skraćenja puta prema EU. To je najbolji način za izgradnju odnosa s Hrvatskom iako Kosovo još nije otvoreno u tom procesu. Potpisali smo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju a sad smo u fazi njegove provedbe – sljedeći korak mogao bi biti prijava za članstvo u EU. Hrvatska je naš saveznik, dobar primjer i velika podrška Kosova u tom procesu.
Drugi dio je proces ekonomske diplomacije, koju osobno smatram prioritetom. Cijele dane govorimo o politici, ali ako nema novaca, sve je problem. Podržavamo našu klauzulu i mislim da se Hrvatska treba postupno vratiti na tržište Kosova. Postoji mnogo načina kako bi Hrvatska bila prva vrata europskim zemljama. Fokus je na ekonomskoj strani, a treći dio je da putem Hrvatske dignemo glas za Kosovo do institucija EU, kao u odnosima sa svojim susjedima.
ILIRIA: Hrvatska je moćni glas za Kosovo?
Gezim Kasapolli: Naš cilj je poštivanje bilateralnih odnosa između strateškog partnera i naših zemalja, tako da savez s Hrvatskom razvijamo u čast istinskih vrijednosti uzajamne koristi na svim poljima, kako u ulturnom, tako i u akademskom, ekonomskom, političkom smislu i obrazovanju. Zajedno s Hrvatskom, jačamo međusobne odnose ne samo uz međusobnu korektnost, već i stvaranja vrijednosti za obje zemlje.
