Povijest od 23 stoljeća zahvaljujući redateljici i scenaristici Shenidi Bilalli koja je svojim dramskim i dokumentarnim radom u predstavi otkrila novu istinu o Teuti.
Piše: Kujtim Morina
16. studenog ove godine u Kazalištu lutaka u Zagrebu, Kazalište Teuta Kluba albanskih albanskih žena u Hrvatskoj premijerno je izvelo predstavu o velikoj ilirskoj kraljici pod nazivom “Povratak kraljice Teute”.
Emisija je emitirana putem Interneta povodom 16. godišnjice Kluba hrvatskih albanskih žena “Kraljica Teuta”, kao i tradicionalne proslave Dana kraljice Teute, koje financira Vijeće za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Hrvatska.
Povijest od 23 stoljeća zahvaljujući redateljici i scenaristici Shenidi Bilalli koja je svojim dramskim i dokumentarnim radom u predstavi otkrila novu istinu o Teuti.
Ona kaže:
– O kraljici Teuti poznata je samo priča koju su napisali Rimljani. Teuta je za njih bila gusarica, nemoralna žena. Međutim, postoji proturječnost između priče o kraljici koja je naslijedila Iliriju nakon smrti njezina supruga kralja Arona, ubijenog od svog vojskovođe Demetrija Grka iz Hvara, radi nasljeđivanja Ilirskog kraljevstva … i povijesne stvarnosti.
Za života kraljice Teute i njezine vladavine, scenaristica drame Shenida Bilalli, tijekom mnogih godina istraživanja, susrela se s mnogim nejasnoćama između rimske povijesti i legende koju je albanski narod stoljećima prenosio.
-Albanci se u svojoj legendi sjećaju Teute kao lijepe kraljice, koja je bila žrtva protivljenja politici velikih sila, Grka i Rima. Stoljećima su oživljavali njezino ime nazivajući svoju kćer Teutu moćnom kraljicom, dok su Rimljani pričali priču da su Iliri gusari .. !! Ta je kontradikcija bila razlogom ove emisije u Zagrebu. Ova drama objavljuje istinu o likvidaciji Teute, koja je tražila porez na robu koju su prevozili rimski i grčki brodovi.
Sadržaj predstave temelji se na povijesnoj dokumentaciji i pažljivo odabranim scenama koje ilustriraju događaje od prije 23 stoljeća.
Događaj se događa u Trećem stoljeću prije Krista, kada je Teuta, kraljica Adrijanske regije, povela svoje kraljevstvo do velikih pobjeda, šireći se duž jadranske obale, od Visa do Epira. Iz tih razloga imala je protivljenje Rima, koji je objavio rat njoj i Ilirima.
U drami “Povratak kraljice Teute” sudjelovalo je 16 poznatih glumaca HNK, poznate balerine i članovi plesne skupine “Ilirke”. Predstava predstavlja tri Teute, koje nas vode kroz vrijeme; Mlada Teuta, zamišljena Teuta-plesačica i prava Teuta koja se pojavila nakon 23 stoljeća.
Poznata hrvatska dramaturginja HNK-a i ove drame, Sanja Ivić izjavila je kako: „Teško je pronaći legendu s kojom u životu ne možete pretjerati.
-Ova emisija povezuje dokumentarne scene s umjetničkim scenama, transformiranim iz povijesnih dokumenata koje smo posjedovali pronalazeći prosjek.
Rimski pripovjedač vodi nas kroz nepoznati svijet Ilira, nastavljajući s ilirskim vojskovođom Demetrom, ilirskom plesnom skupinom s 5 balerina i 5 rimskih vojnika i bubnjem. Uz tihe zvukove flaute, poznatog ilirskog glazbenog instrumenta, i uz potporu albanske pjesme “Baresha” u izvedbi Shaqira Hotia, svaka scena otkriva nepoznate detalje iz života ilirske kraljice Teute.
Dramatični likovi smješteni su nakon smrti kralja Agrona, kojeg upoznajemo kroz političku zavjeru Rima, Grčke i Ilirije. Također kroz ljubavnu vezu ilirske kraljice Teute i njezinog moćnog grčkog vojskovođe Demetre Hvarske, koja se bori za upravljanje Jadranskim i Jonskim morem.
-U ilirskoj tragediji sukobi između Demetrija i mlade Teute dramatično se izmjenjuju zbog ljubavi, obmane, izdaje i prestiža moći. U svom monologu Demetra otkriva svoje skrivene tajne, velike ambicije da osvoji Iliriju i Teutu.
– Sukob između Teute i Demetrija u tragediji kulminira kada se Teuta bori za Iliriju i suprotstavi se snažnom Rimu ne znajući da joj je najveći neprijatelj čovjek kojeg voli.
Vrhunac drame dolazi nakon izdaje ilirskih ratnika u Epiru od strane zapovjednika ilirske mornarice Demetrija (Demetrius) u korist Rima i Grčke prisiljavajući Teutu da preda Kraljevinu Iliriju.
Doprinos vojskovođe Demetre pomaže u porazu kraljice Teute. Na kraju shvati da Teutu zaista voli i konačno je pokušava spasiti od rimskih legija, koje su joj se osvetile i silovale. Teuta ne oprašta izdaju, ostavlja ga na miru i bacaju ga sa stijena Risna, kako ne bi pao u ruke Rimljana. Demetrius ostaje sam i svi ga preziru.
Predstava traje 45 minuta, puna je emocija, a sastoji se od narativnih predstava, plesova, dijelova dijaloga i monologa. U ulozi pripovjedača poznati je glumac, zasluženi umjetnik HNK Dragan Despot.
-Kao rimski pripovjedač iznosim važne i nepoznate povijesne činjenice o kraljici Teuti i njezinoj vladavini. Prihvatio sam ovu ulogu na poticaj svoje prijateljice Shenide Bilalli, kolegice sa studija na Akademiji za kazalište, film i TV. I ranije sam surađivao s njim i osjećam se počašćenim što igram u ovoj drami ..
Predstava “Povratak kraljice Teute” posvećena je ženama koje prolaze težak put kao samodostatne majke, ali na kraju daje poruku mladim ljudima da ne napuštaju svoje drevne ilirske zemlje.
“U posljednjoj sceni, koja se vraća nakon 23. stoljeća, u” Monologu kraljice Teute “, ona otkriva istinu svog pogubljenja.”
Teutu je postavila poznata hrvatska glumica Barbara Vicković iz kazališta Hvidra, koja je rekla ..
-Izuzetno sam počašćen zbog uloge koju mi je dodijelila gđa. Bilalli, predstavljajući staru Teutu obnovljenu nakon 23. stoljeća i pozivajući mlade da ne napuštaju predjele starih Ilira.
Poznata, mlada, lijepa i vrlo atraktivna balerina klasičnog i modernog plesa Karolina Šuša, voditeljica plesne skupine “Ilirke”, koja je u sva tri Čina izvela performans “Kraljica Teuta”, privukla je pažnju publike koja ju je pratila .
– Grupa “Ilirke” sastavni je dio Kluba albanskih žena kraljice Teute i već dugi niz godina igramo predstavu Teuta, gdje imam čast biti Teuta. Ovo je duga i lijepa suradnja, koja traje 15 godina. U koreografiji gospođa Bilalli puno pomaže mladima.
Plesne scene sastoje se od izuzetno lijepih kostima, koji se sastoje od 4 boje. Bijela boja predstavlja nevinost Teute, plava boju njezine slobode, crvena boju ružičaste boje, ratnika, ali istovremeno nježnost i ljubav, izražavajući duhovno stanje Teute i njezinog naroda. Posebno je impresivan bio glazbeni performans “Teutin ratnik” gdje dominiraju snaga, metal, crvena i zlatna boja, kao simbol rata ljubavi i kraljevstva.
“Crvena boja također je simbol naše albanske zastave koja je utopljena u krvi”, rekla je koreografkinja i redateljica Shenida Bilalli. Zbog toga ga je koristila u scenskoj emisiji, pokazujući emocije, strast, rat, popraćen glazbom “Carmina burana fortuna imperatrix mundi”.
Sve su scene bile izuzetno lijepe, ali najbolju koreografiju pronalazimo u posljednjoj tužnoj sceni “Prevarena kraljica” gdje publika uvijek plače.
Važnu ulogu grčke Demetre s Hvara, ilirskog vojskovođe koji je izdao kraljicu Teutu, tumači poznati hrvatski glumac iz Hrvatskog narodnog kazališta Ivan Colarić.
– “Pojavljujem se u nekoliko scena dijaloga: Demetrius je lukav, ponosan vojskovođa koji je ubio kralja Agrona, zavodljivog, velikog osvajača kraljice Teute i buntovnog vojskovođu koji ne može kontrolirati svoje osjećaje prema Teuti. U posljednjoj sceni Demetrij je izdajnik koji ostaje sam i preziran od Teute i Ilira.
Mladu Teutu glumi poznati hrvatski umjetnik – Vini Jurčević, koji u početku ima ljubavnu idilu poput mlade kraljice Teute koja više razmišlja kao zaljubljena žena, a manje kao kraljica, boreći se između ljubavi i moći da učvrsti moć da se obrani od Rima i traži savezništvo s Demetrijem, koji joj je kasnije uništio život i Ilirsko kraljevstvo.
– Na kraju ove tragedije, Teuta je uvjerena da je njezina velika ljubav prema muškarcu kojeg voli, koji ju je izdao i prevario, nanijela veliku bol i ženi i kraljici, ali bilo je prekasno.
– Drama završava vrlo tužno, ali otvara vrata povjesničarima-istraživačima da potraže istinu o Teuti i Iliriji koja je izbrisana iz povijesti, iako se svakodnevno nalaze nova arheološka nalazišta na kojima su stoljećima živjeli Teuta i ilirska civilizacija. Rimljani su kraljicu Teutu proglasili nemoralnom ženom i piratom.
Ova predstava pokazuje da postoji druga strana povijesti i da se povijest ponavlja u odnosu na neposlušne žene koje ih na kraju etiketiraju, ponižavaju, obezvređuju i siluju kao Teutu. Ali u albanskoj povijesti sudbina Teute ponovila se nekoliko puta nad albanskim ženama …
