Razgovor vodila: Shenida Bilalli
Razgovarali smo s, gospodinom Tiborom Vargom, predsjednikom Savjeta za nacionalnih manjina koji otkriva svoju misiju krovne organizacije nacionalnih manjina RH.
Iliria: S kojim prioritetnim pitanjima Savjeta započinjete u idućem razdoblju?
Tibor Varga: „Donijet ćemonove kriterije i metodologiju za praćenje programa i razvijati
i osmisliti važna pitanja programskog profiliranja sadržaja i rad udruga. Potenciramo programe s mladima i njihovo uključivanje u rad udruga. Ako nema mladih naraštaja, sve zamire, što je pokazao i popis stanovništva, jer se sve manje aktiviraju ili identificirajusa svojom manjinskom zajednicom i onda je pitanje kako održati tu zajednicu. U tom kontekstu želimo da udruge nacionalnih manjina prijavljuju projekte, njegovanje materinskog jezika, bolje informiranje, te razvijanje dokumentarno- arhivske građe.
Iliria: Možemo li očekivati promjene u sadržajima i metodologiji rada? Tibor Varga: Savjet će nastojati potaknuti i stručne i znanstvene analize, kako bismo radili na očuvanjukulture, tradicije i identiteta nacionalnih manjina. Popis stanovništva upozorio nas je na probleme koje treba ozbiljno razmotriti, kako bismo čuvali i razvijali multietnič nost hrvatskog društva, kojeje ujedno i jedno od važnih suvremenih i posebno europskih vrijednosti za koje se zalažemo.
Iliria: Naglašavate doradu kriterija i prijavu programa kulturne autonomije.
Tibor Varga: Održali smo edukativni seminar za predstavnike udruga nacionalnih manjina i programe 2025.Bitan je aspekt kriterija, prijava programa koji su važni za opstanak i razvoj manjinskih zajednica. Pozvali smo udruge da se više usmjere na programe informiranja, web stranice i portale. Osim internog informiranja, bitna je njihova vidljivost i veći senzibilitet javnosti za društvene pozicije i prava nacionalnih manjina. Kod nekih nacionalnih manjina iskazala se urgentna potreba da se razvijaju programi i projekti za učenje mlađim naraštajima vlastita jezika.
Iliria: Želite ostvariti programe o čuvanju povijesnopitanjima Savjeta započinjete u idućem razdoblju?
Tibor Varga: „Donijet ćemo nove kriterije i metodologijuza praćenje programa i razvijati i osmisliti važna pitanja programskog profiliranja sadržaja i rad udruga. Potenciramo programe s mladima i njihovo uključivanje u rad udruga. Ako nema mladih naraštaja, sve zamire, što je pokazao i popis stanovništva, jer se sve manje aktiviraju ili identificiraju sa svojom manjinskom zajednicom i onda je pitanje kako održati tu zajednicu. U tom kontekstu želimo da udruge nacionalnih manjina prijavljuju projekte, njegovanje materinskog jezika, bolje informiranje, te razvijanje dokumentarno- arhivske građe. Kroz takve produkcije vidjet će se kako su se razvijale te zajednice, što suradile, s kojim su se izazovima suočavale i kako mogu ostaviti značajne dokumente i budućim generacijama. To zahtijeva inovativniji pristup s kriterijima koji bi poticali aktivnosti tih programa Život i vrijeme, nekad i društvene okolnosti, nameću nove potrebe i kriterije koje treba prilagoditi, odnosno osuvremenjivati i potaknuli manjinske zajednice kojima su ti programi najpotrebniji.
ILIRIA: Tijekom 2023. Održani su 6. Izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Kako ćete poboljšati suradnju s institucijama za manjinske potrebe?
Tibor Varga: Djelovanje Savjeta b it ć e u smjeren k a osposobljavanju sudionikamanjinske politike, prvenstveno vijeća i predstavnika, ali i lokalnih i regionalnih struktura s modelima efikasnijeg provođenja. Tijekom 2019. s Uredom Vlade za ljudska prava i prava nacionalnih manjina počeli smo program edukacije, nažalostpandemija korone otežala je realizaciju. Sada krećemo intenzivnije s financijskihaspekata funkcioniranja manjinske samouprave, te informiranja i educiranja primjene Ustavnog zakona.
ILIRIA: Edukacije bi pomogle vijeću i predstavnicima, ali i obavezama lokalnih i regionalnih struktura
Tibor Varga: Edukacije su vrlo korisne i načelnicima i gradonačelnicima, koje smoi do sada nastojali uključiti u naše seminare, da se bolje upoznaju s ulogom vijeća i predstavnicima koji su zapravo njihovi partneri i važan političko-komunikacijski most, prema lokalnoj samoupravi, preko kojeg se iznose manjinski+problemi i prijedlozi za rješavanje. Uspostavili smo i suradnju s Ministarstvom uprave i pravosuđa u organizacijiseminara. Početkom 2024. planiramo realizacije tih programa, okruglim stolovima, primjerima dobre prakse i priručnikom za vijeća i predstavnike..
ILIRIA: Kako se realizira upis i registracija novoizabranihvijeća i predstavnika?
Tibor Varga: Bilo je određenih problema, ali upravo smo u suradnji s Ministarstvom uprave i pravosuđa te probleme uklonili. Na izborima za članove vijeća i predstavnike, 2023. godine izabrano je 339 vijeća i 105 predstavnika nacionalnih manjina. Ministarstvo uprave i pravosuđa izvijestilo je kako je u 2023. u Registar vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika obavljen upis 84 od 86 zahtjeva za upis novoizabranih predstavnika dok su 2 zahtjeva u postupku rješavanja. Od 266 zahtjeva za upis novoizabranih vijeća obavljen je upis 226, što znači da je 85 % pristiglih zahtjeva riješeno.
ILIRIA: Ministarstvo je unijelo izmjene u Pravilnik o naknadi troškova za rad članovima vijeća nacionalnih manjina?
Tibor Varga: Predsjednik vijeća, zamjenik predsjednika i članovi vijeća, ostvaruju pravo na mjesečnu nagradu najviše do 75 % iznosa sredstava određenog za mjesečne naknade predstavnika, za razliku od Pravilnika iz 2006., kada su imali pravo najviše do 50 %. Iznos mjesečne nagrade određuje vijeće odlukom.
ILIRIA: Izbori održani nakon popisa stanovništva 2021. pokazuju pad ukupnog Stanovništva i pojedinih nacionalnih manjina?
Tibor Varga: Taj podatak pokazuje da potencijalno vodi u redukciju nekih manjinskih prava, promjene su se već osjetile na ovim izborima i treba razmisliti kako se dalje postaviti. Popis pokazuje i osjetan pad ukupnogstanovništva Hrvatske, taj negativni trend dijele i nacionalne manjine, i to zbog istih razloga. Nepovoljni socioekonomski uvjeti u kojima se živi, a s druge strane i velik odlazak mladih udruge zemlje.
ILIRIA: Utječu li rezultati popisa stanovništva RH 2021. Na primjenu Ustavnog zakona?
Tibor Varga: Prvenstveno se to odnosi na pravo upotrebe jezika i pisma u pojedinim sredinama,pravo na izbor vijeća i predstavnika, te pravo i izbor u predstavnička i izvršna tijela lokalnei regionalne samouprave. Na ovim izborima došlo je do izvjesne redukcije njihova broja,a na sljedećim lokalnim i regionalnim izborima u pojedinim sredinama izgubit će pravo na zamjenike župana, gradonačelnika i načelnika. Smatramo da ti rezovi nisu dobri, ali da nis ni tako drastični ni alarmantni. Od donositelja odluka na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini očekujemo da brojevi ne budu presudniuvjet za ostvarivanje prava koja su i prije korištena. Njegova primjena traži izmjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, što je vrlo složen i zahtjevan politički zadatak.
ILIRIA: Što je sada najbitnije?
Tibor Varga: Trebamo znatno veću pažnju obratiti na demografske i socioekonomske čimbenike koji u velikoj mjeri utječu na pad broja pripadnika nacionalnih manjina, što znači veću skrb za područja gdje manjine žive, a ta su područja često ispod prosjeka razvijenosti Hrvatske. Nacionalne manjine već su u dva mandata važan koalicijski partner aktualnoj Vladi,a jedan od najznačajnijih doprinosa aktualne Vlade je (već u drugom mandatu) donošenje Operativnih programa za nacionaln mmanjine, kojima se trebaju rješavati njihovi interesi i potrebe od infrastrukturnih do kulturnih i obrazovnih pitanja.
ILIRIA: Kako ocjenjujete realizaciju tih programa?
Tibor Varga: Operativni programi nacionalnih manjina za 2021. – 2024. sastavni su dio ProgramaVlade RH, koja je nastavila s Operativnim programom 2017. – 2020. što je prethodna Vladausvojila. Ovim programima manjine su učvrstile društvenu i političku poziciju, a Vlada preuzela konkretne obveze osiguravanjem stabilnosti djelovanja udruga i ustanova manjina. Održan je redoviti sustav financiranja kulturnm autonomije. Savjet nije direktno involviran u realizaciju Operativnih programa. Pozorno pratimo realizaciju. Vidimo značajne napretke od infrastrukturnih do kulturnih aktivnosti. Kao krovna manjinska institucija uHrvatskoj, dobili smo mogućnost da jačamo svoju poziciju i ulogu u kreiranju manjinske politike.
ILIRIA: Što j e novo u o dnosu na prethodne Operativne programe?
Tibor Varga: Operativni programi za razdoblje 2021. – 2024.sadržavaju i dijelove važne za dodatnih 12 manjina, osim za srpsku, talijansku, češku, slovačku, mađarsku, albansku i romsku, sada postoje dijelovi vezani uz bošnjačku, židovsku, crnogorsku, ukrajinsku, makedonsku, njemačku,slovensku, austrijsku, poljsku, rusinsku, rusku i tursku manjinu u Republici Hrvatskoj. U preambuliUstava Republike Hrvatske navedene su 22 manjine, u novim Operativnim programima nemadijelova vezanih samo uz bugarsku, rumunjsku, te vlašku manjinu. Usvajanje novih Operativnih programa nastavak je Vlade RH na puno ostvarenje manjinskih prava i unapređenje položaja manjinskih zajednica; upotreba jezika i pisma, ravnomjeran razvoj svih područja Hrvatske, te specifičnemjere za svaku manjinu.
ILIRIA: Koliko ovisi realizacija na terenu o suradnji s lokalnim strukturama?
Tibor Varga: Značajna je uloga vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, bez obzira na to što jeriječ o savjetodavnim tijelima – lakše se rješavaju tamo gdje lokalne strukture imaju razumijevanja za njihov rad i ulogu, mnoga pitanja iz Operativnih programa. Realizacija programa u mnogim projektima donosi dobrobit čitavoj lokalnoj i regionalnoj zajednici, a ne samo nacionalnim manjinama.
ILIRIA: Savjet je nezadovoljan zbog male zastupljenosti u programa nacionalnim manjina na HRT-u?
Tibor Varga: U izvješću HRT vidljivo je na smanjenje minutažeemitiranja manjinskih emisija „Prizme” i „Manjinskog mozaika”. Zatraži smo da se u suradnji s HRT-om uloži dodatan angažman, kako bi u idućem razdoblju ostvario rast medijske pozornosti manjinskih tema. Ukazali smo na samu kvalitetu programa i njihovu gledanosti, što je do sada izostajalo, a mi smo spremni pomoći. Suradnja ikomunikacija je naš vodeći princip u rješavanju svih problema koje imaju nacionalne manjine. Težimo da se omogući nacionalnim manjinama pravo na o pravima nacionalnih manjina, Zakonom o HRT-u i Ugovorom s Vladom RH. Posebni naglasak su bolji uvjeti rada manjinske redakcije i njenom ustroju, te kadrovskim i financijskim pitanjima, za što pozitivne promjene očekujemo u sljedećoj godini.
ILIRIA: Usvojen je i novi državni proračun?
Tibor Varga: Proteklih godina bilježen je stalni porast sredstava za nacionalne manjine, iako je bilo ekonomskih teškoća. Taj trend je nastavljen i sredstva za nacionalne manjine u državnom proračunu za 2024. godinu iznose gotovo 10 milijuna eura (preciznije 9,7 milijuna eura) i povećanje za 25 posto u odnosuna 2023. Za državni proračun relativno mala svota, ali velika za nacionalne manjine. To povećanje omogućit će uključenje još većeg broja udruga nacionalnih manjina kako bi prijavili svoje programe. Do sada smo imali 1100 programa, a nakon povišice proračuna očekujemo veći broj. Nama nije bitan samo broj programa, već i kvaliteta tih programa.
ILIRIA: Održana je međunarodna znanstvena konferencija u povodu 20. Godišnjice usvajanja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u suorganizaciji Savjeta?
Tibor Varga: To je bila velika, kvalitetna i značajna konferencija u organizaciji četiri hrvatska pravna fakulteta uz potporu Vlade RH, za unapređenje manjinske politike. Žao mi je što u praktične aspekte ostvarivanja Ustavnog zakona i same manjinske politike nismo bili dovoljno uključeni kao Savjet, saborski zastupnici, te predstavnici manjinskih institucija, udruga, vijeća i predstavnici koji su involvirani u praksi ostvarivanja manjinske politike, koji provode zakon i imaju iskustva. Mogli bismo pokrenuti određene promjene manjinskog zakonodavstva, pa i samog Ustavnog zakona (politička klima, dvotrećinska većina…) Ustavni zakon je pokazao svoju veliku kvalitetu, položio test vremena i usporedbi s nekim europskim zemljama, što pokazuje da smo u boljoj poziciji.
ILIRIA: Usvajanjem Ustavnog zakona manjine su nakon dužeg razdoblja zakoračile na hrvatsku političku scenu u ne lagan proces?
Tibor Varga: Njegova implementacija počela je s puno prepreka, ali i novim odnosima, i to prvenstveno u partnerstvu i prihvaćanju predstavnika manjina, kao relevantnih partnera u javnom i političkom životu zemlje. Po Ustavnom zakon nije sve zaživjelo u praksi,očekuje nas mnogo posla: prava na uporabu jezika i pisma nacionalnihmanjina, zapošljavanje nacionalnih manjina u državnim i javnim službama, pravo da bud adekvatno prisutne u medijima, te da ti mediji afirmiraju politiku približavanja i prepoznavanja manjina kao općedruštvenu vrijednost i sastavni dio ukupnog javnog, političkog i kulturnog života.
ILIRIA: Jesu li potrebne promjene?
Tibor Varga: U svakom slučaju, ali kada im priđemo moramo više uzeti u obzir sama iskustva prakse, što u ovom slučaju nije bilo dovoljno zastupljeno.
ILIRIA: Kulturnu autonomiju albanske nacionalne manjine od 2004. sufinancira Savjet za nacionalne manjine. Koliko ste zadovoljni rezultatima?
Tibor Varga: Od kada je objavljena prva odluka o raspodjeli sredstava, Savjet financira albansku nacionalnu manjinu i sve udruge koje su se javile nanaš natječaj. U razdoblju 2004. – 2023. za programe albanske nacionalne manjine izdvojeno je ukupno 2.457.277 eura. Povećanjem državnog proračuna RH za nacionalne manjine omogućujemo svim albanskim udrugama da ostvare svoje programe, a posebno mladima dajemo prednost u njegovanju kulture tradicije i jezika.
