Generala Rahima Ademija s Kosova u Hrvatskoj odlikovao je predsjednik države Zoran Milanović,

0
347
04.08.2020., Knin - Predsjednik RH Zoran Milanovic na kninskoj tvrdjavi odlikovao generale iz Vojno-redarstvene akcije Oluja. Rahim Ademi. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Rahim Ademi

Generala Rahima Ademija s Kosova u Hrvatskoj odlikovao je predsjednik  države Zoran Milanović, u povodu 25. obljetnice najpoznatije hrvatske bitke za oslobođenje Knina.

Rahim Ademi s ponosom je prihvatio najprestižnije odlikovanje “Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom”. Ademi je s Kosova – Vučitrna i umirovljeni je general Hrvatske vojske. Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović uručit će odluke o odlikovanju “Veleredom kralja Petra Krešimira IV s lentom i Danicom“ umirovljenim generalima HV-a za izniman doprinos u stvaranju ratne strategije i vojne doktrine, zasluge u izgradnji Oružanih snaga te za osobite uspjehe u vođenju i zapovijedanju postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske te odluke o odlikovanju “Redom Nikole Šubića Zrinskog“ gardijskim brigadama HVO-a i Specijalnoj policiji MUP-a za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u Domovinskom rat, a među njima je i umirovljeni general-bojnik Rahim Ademi.

General Rahim Ademi (66) svoje je zadaće u Domovinskom ratu odrađivao na prvim crtama bojišnice, a njegova su akademska vojna znanja 90. godina ugrađena u obranu Šibenika te operacije HV-a Maslenica, Medački džep, Zima ‘94, Skok 1, Skok 2, Ljeto ‘95, Oluja, Una, Maestral i Južni potez.

Bio je jedan od ključnih aktera toga vremena, desna ruka zapovjednika Ante Gotovine, planer pripremnih akcija za oslobađanje hrvatskog državnog teritorija i mozak najvećega dijela navalnih operacija hrvatskih snaga. No, prava kalvarija čekala ga je – u poraću.

Naime, nakon rata našao se na udaru haaških istražitelja zbog sumnji da je, kao zamjenik zapovjednika Zbornog područja Gospić, odgovoran za zločine nad srpskim civilima u Medačkom džepu, zbog čega je proveo više od sedam mjeseci u haaškom pritvoru, a za isti zločin teretilo ga je i hrvatsko pravosuđe sve dok, nakon ukupno devet godina provedenih u kućnom pritvoru, naposljetku nije uspio dokazati vlastitu nevinost.

 U želji da ispravi barem djelić nepravde koja je nanesena generalu, predsjednik Republike Zoran Milanović 4. kolovoza na kninskoj tvrđavi, u osvit obilježavanja 25. obljetnice Oluje, “Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom“ među devetoricom ratnih vojnih zapovjednika odlikovao je i Rahima Ademija. Inzistirajući na tezi da je sve te godine bio svjesno žrtvovan, umirovljeni general uglavnom je izbjegavao intervjue i istupe u javnosti, stoga upravo u svjetlu te visoke počasti koja mu je ukazana u Kninu valja promatrati i njegov pristanak na razgovor za Večernji list.

Rahim Ademi za Večernji je kazao kako mu puno znači odličje iz ruke predsjednika Milanovića, jer  se isto dodjeljuje prvenstveno za zapovijedanje.

Upitan koje su to ključne zapovjedne odluke koje su Oluju učinile tako brzom, profesionalno odrađenom i učinkovitom operacijom, istaknuo je ponajprije kako ”oslobođenje Knina nije trajalo dva dana, nego devet mjeseci”, te kako je operaciji Oluja prethodilo puno planiranja, te pojasnio jedan mnogima nepoznat detalj:

”Mnogima je nepoznato da je operacija koju danas slavimo kao Oluju imala prvotni kodni naziv Kozjak ‘95, kako bi se zavaralo Srbe koji su prisluškivali razgovore visokih vojnih dužnosnika. Ime Kozjak dali smo joj jer je ta planina iznad Vrlike i upravo zbog toga oni su preusmjerili snage prema Kninu, Sinju, Šibeniku i Zadru, umjesto prema Dinari – bila je to operativno-taktička varka. Uhvatili smo njihov razgovor, rekli su da jedva čekaju mrak da se izvuku iz Knina jer smo ih potpuno iznenadili. Uostalom, zapovjednik srpskih snaga Mile Mrkšić izjavio je poslije u Haagu da je za njih bilo totalno iznenađenje – da smo išli u oslobođenje Knina iz Bosanskog Grahova preko Dinare jer su nas oni očekivali iz posve drugih smjerova”, istaknuo je Ademi.

Radi rasvjetljavanja istine o Oluji, Ademi je otkrio i kako trenutno piše memoare, te kako će se knjiga zvati ”Moja istina o Domovinskom ratu”.

”Knjigu pišem na osnovi mog ratnog dnevnika, koji sam vodio od 1991. do 1995. godine. Sve što sam zapovjedio i kojoj postrojbi, sve što se događalo na ratištu i u okruženju, sve sam to pisao u bilježnice. Bilježio sam stvarne događaje, primjerice, 27. srpnja 1995. zapisao sam da je Milan Martić držao govor zapovjednicima i tada je rekao: “Ako padne Bosansko Grahovo, nema više ‘Republike Srpske Krajine’”. I bio je u pravu, jer sutradan, 28. srpnja, kad je Grahovo i oslobođeno, već je 90 posto posla za nas bilo riješeno. Sjećanja mogu malo potamniti, mogu izblijediti, ali sve što je zapisano – vječito traje. Pisat ću i o tome zbog čega je u to vrijeme smijenjen general Bobetko i o brojnim drugima, javnosti nepoznatima detaljima iz Domovinskog rata”, objasnio je.

Dodao je pritom i kako u filmovima i serijama, poput one autora Antuna Vrdoljaka, neman ničeg istinitog.

Da je Gotovina ratovao s tim likovima koji se vrte oko filma “General”, i dandanas bi bio na položajima oko Knina. Nikad ih nisam vidio na ratištu, a non-stop sam bio tamo. Mnogo toga je, čini se, još uvijek obavijeno velom tajne.”

Dodao je kako se u memoarima neće posvetiti mučnim procesima pred haaškim i hrvatskim sudom, pa objasnio:

”Smatram da nije potrebno na to se osvrtati jer s tom je pričom, tijekom devet godina – koliko je trajao taj proces – hrvatska javnost u detalje upoznana. Proces je trajao od 2001. do 2009. godine i tijekom tog vremena htjeli su mi podmetnuti odgovornost za zločine u Medačkom džepu. Bilo je tu uništavanja originalnih dokumenata, lažnih svjedočenja…

Za kraj, general Ademi dodao je kako je sasvim zadovoljan današnjom Hrvatskom.